Predijalni toponimi na zadarskome području
| Autor: | Dubravka Ivšić |
|---|---|
| Jazyk: | German<br />English<br />Croatian<br />Russian<br />Slovenian |
| Rok vydání: | 2014 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Folia Onomastica Croatica, Iss 23, Pp 95-142 (2014) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 1330-0695 1848-7858 |
| Popis: | Predijalnim toponimima nazivaju se rimski i ranoromanski toponimi izvedeni od osobnoga imena vlasnika posjeda, obično karakterističnim sufiksom ‐(i)anus/‐(i)ana. U hrvatskoj toponimiji predijalni se toponimi ubrajaju u predslavenski sloj. Predijalni su toponimi u doba nastanka obično imenovali ruralna naselja, odnosno naselja manje važnosti, pa ne čudi da su u antičkim vrelima rijet-ko posvjedočeni, tj. da su prve potvrde predijalnih toponima razmjerno kasne. U radu se raspravlja o toponimima na zadarskome području za koje je u literaturi prihvaćeno mišljenje da su predijalnoga postanja. Takvi su suvremeni toponimi Bibinje, Bošana (Biograd), Bošana (Pag), Lukoran, Mrljane, Neviđane, Pašman, Povljana, Ugljan te povijesni toponim Flaveico. Osim njih, u radu se obrađuju i drugi toponimi za koje je u literaturi pretpostavljeno predijalno podrijetlo, npr. Kolan, Žigljan, Čeprljanda, Suisgian, Pagnana. Prva potvrda svakoga od tih toponima potječe iz razdoblja nakon dolaska Slavena na ova područja. Onomastičkom analizom navedenih toponima pokušava se ustanoviti je li uopće riječ o predslavenskome toponimu i je li riječ o predijalnome toponimu, zatim koji je (latinski) antroponim u osnovi predijalnoga toponima te u koje je doba lik toponima posuđen u hrvatski i kako je tekao njegov glasovni razvoj |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|