Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja
| Autor: | Vinicije B. Lupis |
|---|---|
| Jazyk: | German<br />English<br />Croatian<br />Italian |
| Rok vydání: | 2015 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Crkva u Svijetu, Vol 50, Iss 2, Pp 252-279 (2015) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 0352-4000 1848-9656 |
| Popis: | Kapucinski red, kao plod kasnijeg razvoja franjevačkog redovni-šta, na teritoriju Dubrovačke Republike nije naišao na plodno tlo, jer je državni teritorij već bio pokriven mrežom franjevačkih samostana, organiziranih u posebnoj Dubrovačkoj provinciji; isto tako, Republika nije mogla tolerirati djelovanje reda čije se sjedište nalazi na teritoriju druge države. Jedini presedan na području Dubrovačke Republike bilo je djelovanje Isusovačkog reda. Ipak, arhivskim je istraživanjem utvrđen pokušaj gradnje kapucinskog samostana u Dubrovniku, u koji su bili uključeni ugledni dubrovački vlastelini i brodovlasnici. Prvi pokušaj utemeljenja kapucinskog samostana od strane neimenovanih dubrovačkih građana potječe iz godine 1541.; drugi, također neuspio, zabilježen je godine 1587., ali ovaj put novčano potpomognut uglednim imenimaa dubrovačkog plemstva i trgovaca. Dubrovčani koji su djelovali među kapucinima bili su malobrojni, rijetki su oni koji su ostali zabilježeni u dubrovačkoj povijesti. Najistaknutije ime među kapucinima iz Dubrovnika je Mihovil (Miho) Arkanđel Boždarević (1654.-1729.). Kapucini su kao misionari djelovali u Dubrovniku tijekom XIX. stoljeća. U mjesecu studenome 1875. u Dubrovniku je osmodnevne pučke misije vodio o. Roberto Menini, rodom Splićanin. On je osmodnevnu duhovnu obnovu stavio pod zagovor Gospe Presvetog Srca Isusova. Kao vrstan propovjednik oduševio je Dubrovčane za tu pobožnost i predložio im je da na spomen duhovne obnove nabave Gospin kip, što se i zbilo. Danas se taj kip čuva na baroknom oltaru altarista Giuseppea Sardija u franjevačkoj crkvi Male braće u Dubrovniku. Nastojanjem dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića ocima kapucinima predano je svetište Gospe od Milosrđa na Lapadu godine 1913., uz koje se utemeljuje kapucinski samostan. Gospa od Milosrđa i oci kapucini postali su sinonimom za marijansku pobožnost i svetište pomoraca, koji su u ovoj crkvi ostavili brojne zavjetne darove. |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|