Kantovo sapere aude. Vrijedi li to i u praksi?
| Autor: | Franjo Mijatović |
|---|---|
| Jazyk: | Bosnian<br />English<br />Croatian<br />Serbian |
| Rok vydání: | 2024 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Sineza, Vol 5, Iss 3 (2024) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 2712-1259 2712-1291 |
| DOI: | 10.7251/SIN2403002M |
| Popis: | U radu će biti analizirane tri ključne ideje Kantova spisa Odgovor na pitanje: Što je prosvjetiteljstvo? To su: usudi se misliti, javna i privatna upotreba uma, i na koncu, pitanje u kojoj se mjeri, u pragmatičnom društvu može primijeniti Kantov prosvjetiteljski moto sapere aude. Središnja ideja ovoga rada pripada slobodi mišljenja koja nailazi na zakone, moćne pojedince, utjecajne društvene institucije, te na vlastita ograničenja poput kukavičluka u ozbiljenju prosvjetiteljskog mota usudi se misliti kao sredstva oslobađanja čovjeka od nepunoljetnosti. Isticanjem slobode mišljenja kao momenta racionalnog i kritičkog promatranja svijeta a priori je isključena svaka mogućnost koaliranja društvenog instruiranog mišljenja i pojedinčevog moralnog ponašanja u društvu. S druge strane Kant smatra kako je jedino autonomnom pojedincu sposobnom za moralnost, a ne državi ili drugim društvenim institucijama, dozvoljeno određivati granice svoje i tuđe slobode mišljenja i propisivati zakone prema vlastitoj slobodnoj upotrebi uma. Politička i moralna sloboda kao prostor prosvjetiteljske lozinke usudi se misliti predstavljaju i izvor kritike moralno-pravne slobode mišljenja i njezine (ne)primjenjivosti u praksi. |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|