Toponimija Trebinjske šume i Površi
| Autor: | Domagoj Vidović |
|---|---|
| Jazyk: | German<br />English<br />Croatian<br />Russian<br />Slovenian |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Folia Onomastica Croatica, Iss 30, Pp 167-217 (2021) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 1330-0695 1848-7858 |
| Popis: | U ovome se radu obrađuje 935 toponima na području Trebinjske šume i Površi, područja jugozapadno od Trebinja. Bogatu je toponomastičku građu toga područja prikupio i 1903. objavio srpski etnolog Obren Đurić-Kozić, no tek se ovim radom ona toponomastički razrađuje. Navedeno se područje nalazi unutar prostora Trebinjsko-mrkanske biskupije i Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, odnosno na razmeđu zapadnoga i istočnoga kršćanstva. Navedeni je pogranični položaj uvjetovao obilne i česte smjene stanovništva te promjene u njegovu vjerskome sastavu. U prvome se dijelu rada obrađuju mjesni ojkonimi, a središnji se dio rada odnosi na motivacijsku razredbu toponima. Obrađeno je područje osobito bogato odrazima različitih hidronimijskih naziva u toponimiji (npr. Kalac, Lokužina, Pištet, Puč, Reva, Rovanj, Rveč, Taleža, Uskoplje, Vrulja). Unutar skupine kulturnopovijesnih toponima ističe se toponim Veles-do, koji bi mogao biti prežitkom pretkršćanskih slavenskih vjerovanja. Iz toponima antroponimijskoga postanja razabiru se imena mjesnih srednjovjekovnih rodova te migracije iz Trebinjske šume i Površi prema zapadnijim dijelovima Hercegovine i južnodalmatinskim otocima. U mjesnoj se toponimiji ujedno nahode romanski, turski i albanski jezični tragovi, a dijalektološki su relevantni mogući povijesni (Bobuisch) i suvremeni (Ržišća) šćakavski tragovi te leksički (npr. dubrava i osao) prežitci. |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|