Učinkovite strategije i prijedlog plana za kardio-reno-metaboličko zdravlje naroda – stručno mišljenje

Autor: Željko Reiner, Bojan Jelaković, Davor Miličić, Marija Bubaš, Ines Balint, Nikolina Bašić Jukić, Valerija Bralić Lang, Vili Beroš, Silvija Canecki Vražić, Krunoslav Capak, Verica Kralj, Ana Ljubas, Branko Malojčić, Viktor Peršić, Ivana Portolan Pajić, Dario Rahelić, Alen Ružić, Tomislav Sokol, Ana Soldo, Ivan Pećin
Jazyk: English<br />Croatian
Rok vydání: 2024
Předmět:
Zdroj: Liječnički vjesnik, Vol 146, Iss 9-10, Pp 357-372 (2024)
Druh dokumentu: article
ISSN: 0024-3477
1849-2177
DOI: 10.26800/LV-146-9-10-6
Popis: Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok pobola i smrtnosti diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Budući da je u većine bolesnika prisutno više poremećaja i bolesti kojima su u podlozi u najvećem dijelu isti čimbenici rizika, te kako je nužno svakom bolesniku pristupati kao osobi sa svim poremećajima, danas se govori o novoj paradigmi – kardio-reno-metaboličkom (KRM) sindromu i kardio-reno-metaboličkom zdravlju, u što je neizostavno uključeno i zdravlje mozga. Povišen sistolički arterijski tlak, LDL-kolesterol, pušenje, debljina, šećerna bolest, oštećena bubrežna funkcija, tj. kronična bubrežna bolest, u podlozi kojih je nedovoljno tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana s prekomjernim unosom kuhinjske soli zajedno s onečišćenjem zraka vodeći su uzroci ukupnoga pobola i smrtnosti od KRM bolesti, a napose smrtnosti od KVB. Stručnjaci iz raznih područja ključnih za KRM zdravlje napisali su ovaj dokument s ciljem da bude sastavni dio nacionalnog plana za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti s fokusom na KVB koji treba postati obvezujući, a utemeljen na postojećim smjernicama stručnih društava. Naglašena je važnost pravovremenog probira i postavljanja dijagnoze, no težište je stavljeno i na nužnost organiziranja i provođenja mjera primordijalne i primarne prevencije. Istaknuta je važnost multidisciplinarnoga pristupa i trajnog obrazovanja opće populacije i bolesnika kako bi se promijenile loše životne navike i povećala ustrajnost uzimanja lijekova, ali isto tako podizanje zdravstvene pismenosti zdravstvenih radnika, napose liječnika kako bi se smanjila klinička inercija.
Databáze: Directory of Open Access Journals
Externí odkaz: