TRI TEŽIŠTA U PROUČAVANJU ELEMENATA 'STRANOG' PORIJEKLA
| Autor: | Žarko Muljačić |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 1997 |
| Předmět: |
dijalektalizmi egzotizmi etymologia proxima etymologia remota
interlingvalni transfer jezici jezik davatelj jezik primatelj niži jezici pseudoksenizmi regiolekt sociolekt srednji jezici statolekt transfer transferolog transferologija unutarnja forma unutarnje posuđeno jezično blago vlastita dinamika integriranih riječi Slavic languages. Baltic languages. Albanian languages PG1-9665 |
| Zdroj: | Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Vol 23-24, Iss 1, Pp 265-280 (1997) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 1331-6745 1849-0379 |
| Popis: | Autor prikazuje smjene težišta u proučavanju jezičnih elemenata "stranog" porijekla do kojih je došlo, uz odgovarajuće pomake motrišta i promjene metodskog, strateškog i taktičkog instrumentarija, kroz posljednjih oko 130 godina u jednoj "novoj" disciplini koja se još nigdje nije institucionalizirala i koju bismo mogli nazvati transferologija. Njen se "predmet' zasada proučava interdisciplinarno, tj. na osnovi suradnje nekoliko tradicionalnih i jedne isto tako još neinstitucionalizirane discipline koju bismo mogli nazvati (opća i uporedna) standardologija. Kako je ta i politički relevantna a u kriznim prostorima i vremenima ponekad i brizantna, nije ni transferologija mogla uvijek biti pošteđena od vanlingvističkih briga (triumfalizam, po načelu beati possidentes; geslo: once a dialect, always a dialect i sl. "velikih" jezika i "ocvalih imperija" - otpor, emancipacija i "osamostaljenje" "malih" naroda i njihovih jezika). Objašnjavajući modele triju velikih škola (tzv. tradicionalne lingvistike, strukturalizma i varijacijske lingvistike) u razdoblju od cca. 1870. god. do danas, autor nastoji pratiti polaganu evoluciju "sadržaja" opreke "domaći" - "strani" jezični elementi koja je prije otkrića pojma sistem bila proučavana uglavnom interlingvalno, a poslije otkrića pojma dijasistem (s jezičnim rangom) interlingvalno i intralingvalno. Uklanjanjem podsistemskih ograničenja (na leksik i, tek u 2. fazi, na fonologiju) i obuhvaćanjem sociolekata, registara i žargona otvorili su se novi prostori svima koji se bave transferologijom tako da se može očekivati i oformljenje te nove discipline koja će i nadalje korisno surađivati sa srodnim disciplinama (kao što su to npr. kontaktna lingvistika, konfliktna lingvistika, opća i uporedna standardologija i dr.). |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|