PRISEGA KAO DOKAZNO SREDSTVO U VINODOLSKOM ZAKONU
Autor: | László Heka |
---|---|
Jazyk: | German<br />English<br />Croatian<br />Italian |
Rok vydání: | 2020 |
Předmět: | |
Zdroj: | Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol 41, Iss 2, Pp 547-564 (2020) |
Druh dokumentu: | article |
ISSN: | 1330-349X 1846-8314 |
DOI: | 10.30925/zpfsr.41.2.6 |
Popis: | Vinodolski zakon najstariji je hrvatski i jedan od najstarijih pisanih slavenskih zakona. Donesen je na blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje u utorak 6. siječnja 1288. Njegova je osobitost u tome što nije nastao voljom vladara ili feudalnoga gospodara, nego dogovorom vinodolskih općina i kneza, pa je u biti popis lokalnoga običajnog prava. Napisan je glagoljicom na hrvatskom jeziku. Poseban je i po pravnom sadržaju, napose jer osim odredaba nasljednoga, kaznenog i postupovnog prava, uređuje i pitanja upravnoga prava. Premda obuhvaća i njemačke, talijanske, odnosno slavenske pravne institute, ipak je Vinodolski zakon nositelj hrvatskoga nacionalnog identiteta. Zbog toga ga se ne promatra samo kao jedan od glavnih izvora prava, nego i kao svjedoka hrvatskoga jezika, pisma i kulture. Iz više ga je aspekata opravdano uvrstiti među stožerne europske srednjovjekovne pravne propise pisane materinskim jezikom, uz Zakon sudnjii ljudem, Ruskaju Pravdu ili, Sachsenspiegel, odnosno još ranije (601.-925.) nastali anglosaksonski zbornik običajnoga prava. U radu se istražuje prisega kao dokazno sredstvo u parničnom postupku i načinom kako je regulirana Vinodolskim zakonom. Također se daje i usporedna analiza ovoga načina dokazivanja sukladno s odredbama drugih onodobnih slavenskih zakona. |
Databáze: | Directory of Open Access Journals |
Externí odkaz: |