Svjetska proizvodnja čelika u razdoblju od 2000. do 2020. godine

Autor: Mirko Gojić, Ivana Ivanić, Dijana Knežević
Jazyk: English<br />Croatian
Rok vydání: 2022
Předmět:
Zdroj: Kemija u Industriji, Vol 71, Iss 7-8, Pp 497-506 (2022)
Druh dokumentu: article
ISSN: 0022-9830
1334-9090
DOI: 10.15255/KUI.2022.009
Popis: Ovaj rad prikazuje trend proizvodnje sirovog čelika u svijetu u prva dva desetljeća 21. stoljeća. U razdoblju od 2001. do 2020. godine svjetska proizvodnja čelika kontinuirano raste (ukupno je proizvedeno 28,5 Gt čelika) uz smanjenje u 2008. (1,6 %) i 2009. godini (7,7 %) zbog globalne financijske i gospodarske krize. Više od pedeset godina čelik se primarno proizvodi pomoću dviju tehnologija: oksidiranjem sirovog željeza (produkt visoke peći) u kisikovim konvertorima pomoću tehničkog kisika te pretaljivanjem starog željeza (čelični otpad) u elektrolučnim pećima. Za proizvodnju kvalitetnijih čelika sve veću ulogu imaju postupci sekundarne metalurgije (dorada čelika u loncu). U 2000. godini u svijetu je proizvedeno 847,2 Mt (udio u kisikovim konvertorima od 58,2 %, a u elektrolučnim pećima od 33,8 %), dok je tijekom 2020. godine proizvedeno 1877,5 Mt čelika, što je porast od 2,2 puta. S obzirom na postupke proizvodnje u 2020. proizvedeno je 73,2 % čelika u kisikovim konvertorima, 26,3 % u elektrolučnim pećima, 0,3 % u Siemens-Martinovim (SM) pećima i 0,2 % ostalim postupcima. Primat proizvodnje čelika je u državama (73,9 % svjetske proizvodnje) i tvrtkama iz Azije. Stupanj recikliranja čelika u razdoblju 2011. – 2019. iznosio je 34 – 37 %. Kina je najveći svjetski proizvođač čelika (od 1996. godine). U razdoblju 2000. – 2020. povećala je proizvodnju čelika za 8,3 puta (sa 127,2 na 1064,8 Mt). Kina je u 2020. godini proizvela 56,6 % svjetske proizvodnje čelika. U razdoblju od 2000. do 2020. godine udio kontinuiranog lijevanja čelika je povećan za oko 10 %, s 87 na 96,6 %.
Databáze: Directory of Open Access Journals