Metalurški kombinat Željezara Sisak
Autor: | Mirko Gojić |
---|---|
Jazyk: | English<br />Croatian |
Rok vydání: | 2021 |
Předmět: | |
Zdroj: | Kemija u Industriji, Vol 70, Iss 9-10, Pp 563-580 (2021) |
Druh dokumentu: | article |
ISSN: | 0022-9830 1334-9090 |
DOI: | 10.15255/KUI.2021.018 |
Popis: | Metalurški kombinat Željezara Sisak izrastao je iz Talionice Caprag (1938.). Tehnološki proces Željezare Sisak imao je karakteristike integralne željezare uključujući masovnu proizvodnju koksa, sirovog željeza i čelika, kao i valjanih poluproizvoda i gotovih proizvoda uz znatnu vlastitu metaloprerađivačku industriju. Primarni, i u svijetu prepoznatljivi, proizvodi Željezare Sisak bile su šavne i bešavne cijevi. Željezaru Sisak karakterizirala je kontinuirana rekonstrukcija i modernizacija, sa željom proširenja proizvodnog asortimana, i poboljšanje sustava kvalitete gotovih proizvoda. Željezara Sisak bila je na 16. mjestu od 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji, prema časopisu “Ekonomska politika” u 1986. godini. Željezara Sisak bila je najveća metalurška tvrtka u Republici Hrvatskoj i treći (iza Željezare Zenica i udruženih slovenskih željezara) i jedini proizvođač bešavnih cijevi u Jugoslaviji. Imala je velik značaj za današnju Sisačko-moslavačku županiju, jer se npr. u 1978. godini od ukupnog prihoda više od 90 % ostvarivalo od željezare, a krajem 1989. godine ukupno je zapošljavala 13 992 radnika i proizvodila oko 2,07 mil. t metalurških proizvoda (koks, sirovo željezo, čelik, cijevi itd.). Željezara Sisak uvijek je njegovala solidarni način života, nakon II. svjetskog rata izgradila je više od 3600 stanova i odobrila preko 4000 kredita za individualnu izgradnju kuća, sudjelovala u sufinanciranju brojnih infrastrukturnih i komunalnih projekata, obrazovnih, kulturnih, sportsko-rekreativnih i inih djelatnosti. Grad Sisak nije isti sa Željezarom Sisak i bez nje, o čemu i danas svjedočimo. Razvojem Željezare Sisak poboljšavao se društveno-kulturni život grada Siska, što je doprinijelo i urbanizaciji grada Siska. U 1939. godini u vrijeme otvaranja Talionice Caprag (preteče Željezare Sisak) u Sisku je živjelo 12 920 stanovnika, 1971. godine u Sisku je živjelo oko 40 000 stanovnika, a 1991. godine živjelo je 45 792 stanovnika. Oduvijek je postojala simbioza između metalurške industrije i grada Siska. Nažalost, Željezara Sisak odavno je nestala zbog više razloga (ratna stradanja, neuspješne tri privatizacije, nebriga nadležnih državnih institucija itd.), tako da je metalurška proizvodnja ostataka izvorne Željezare Sisak u 2019. godini svedena po proizvodnji čelika (69 kt) na razinu između 1955. (46,9 kt) i 1956. (82,5 kt) godine. |
Databáze: | Directory of Open Access Journals |
Externí odkaz: |