SREDSTVA EU FONDOVA U FUNKCIJI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Autor: Mato Bartoluci, Zrinka Starešinić, Duška Mia Franić, Filip Bartoluci
Jazyk: English<br />Croatian
Rok vydání: 2018
Předmět:
Zdroj: Acta Economica et Turistica, Vol 4, Iss 1, Pp 63-78 (2018)
Druh dokumentu: article
ISSN: 1849-8469
1849-921X
DOI: 10.1515/aet-2018-0005
Popis: Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj kao posebna vrsta turizma operativno se i organizirano počeo razvijati devedesetih godina prošlog stoljeća. Od tada je broj registriranih turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava na razini države neprekidno u sporom, ali uzlaznom trendu. U ukupnom prihodu od turizma Hrvatske, turizam na ruralnom prostoru sudjeluje sa samo 1% prihoda. “Procjenjuje se da ruralni turizam, uključujući i planinska područja, sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godišnji rast od oko 6%. Suočena s nerazvijenom domaćom potražnjom i nepoticajnim okruženjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija izuzetno sporo. Iznimka je samo Istra, a donekle i Osječko-baranjska županija”1 To je daleko ispod mogućnosti koje postoje u ruralnom turizmu, s obzirom na to da je u Republici Hrvatskoj pretežno ruralni prostor, koji čini oko 93% ukupnog prostora. Ruralni turizam definiran je prirodnim i kulturnim resursima koji se nalaze u ruralnom prostoru, a upravo ti resursi predstavljaju osnovnu bazu za daljnji razvitak ruralnog prostora. Smatra se kako je turizam na ruralnom prostoru jedna od najperspektivnijih dopunskih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj i da treba kontinuirano i planski težiti njegovom održivom razvoju. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile mogućnosti financiranja različitih područja i projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, pa tako i financiranje ruralnog turizma. U pretpristupnom razdoblju na raspolaganju je bio IPARD program. Ulaskom u punopravno članstvo EU, Program ruralnog razvoja dobiva nove mogućnosti, čija ukupna alokacija za RH iznosi 2,383 milijardi eura. Uzevši u obzir ugovorena ulaganja i isplaćene iznose potpora, kako iz IPARD programa tako i iz Mjera 6 i 7 Programa ruralnog razvoja, najveću apsorpciju sredstava bilježi Istarska županija, zatim Osječko baranjska te Dubrovačko-neretvanska županija. Iako je trend “povlačenja” sredstava iz EU fondova u porastu, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se ruralni turizam konačno sustavno koristio kao djelatnost za revitalizaciju perifernih i slabije razvijenih ruralnih područja Hrvatske. Sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske 2013-2020, dinamičan razvoj ruralnog turizma Hrvatske bit će rezultat poticajnog poslovnog ozračja, odgovornog destinacijskog menadžmenta te visoke razine uključenosti i posvećenosti svih nositelja turističke politike na nacionalnoj i regionalnoj razini. Kako bi se postigli navedeni strateški ciljevi, potrebno je prije svega intenzivirati provedbu velikih strateških projekata, s posebnim naglaskom na kapitalna ulaganja. Stoga je cilj ovog rada analizirati ulogu sredstava EU fondova u razvoju ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. U radu su korištene određene znanstvene metode: metoda istraživanja za stolom (desk research) za prikupljanje sekundarnih izvora podataka, metoda analize i sinteze te metoda komparativne analize.
Databáze: Directory of Open Access Journals
Externí odkaz: