Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka
| Autor: | Josip Faričić, Lena Mirošević, Vera Graovac Matassi |
|---|---|
| Jazyk: | English<br />French<br />Croatian<br />Serbian |
| Rok vydání: | 2013 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Migracijske i etničke teme, Vol 29, Iss 3, Pp 405-431 (2013) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 1333-2546 1848-9184 |
| DOI: | 10.11567/met.29.3.4 |
| Popis: | U radu se razmatra utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka. Višegodišnjim istraživanjem relevantnih statističkih podataka, proučavanjem postojeće literature, arhivskim i terenskim istraživanjem hrvatskih otoka utvrđeno je da je depopulacija najvažniji demografski proces na većini hrvatskih otoka. Smanjenje broja stanovnika ujedno znači smanjenje broja nositelja otočnog identiteta, odnosno različitih sastavnica materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Budući da je na otocima sve manje stanovnika mlađe dobi (uz koje se vezuju biološka vitalnost i ekonomska održivost) te da je mlađe stanovništvo snažno zahvaćeno tercijarizacijom gospodarstva i modernizacijom cjelokupnoga života, smanjuje se mogućnost međugeneracijskoga prijenosa tradicionalne otočne kulture. To se posebno odnosi na nematerijalnu kulturnu baštinu poput jezika (bogatog leksika uključujući mnoštvo toponima), glazbe (pučko glagoljaško pjevanje i dr.), vještina (u izradi ribarskih i poljoprivrednih alata i sl.), običajâ i dr. Pritom valja istaknuti da se u suvremenom vrednovanju otočnog prostora, ponajprije putem turizma, pojedini elementi kulturne baštine uglavnom doživljavaju kao kulturne okamine vrijedne prigodnoga interesa, premda upravo kulturni turizam može pridonijeti predstavljanju i zaštiti te optimalnoj gospodarskoj upotrebi otočne kulturne baštine. |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|