| Popis: |
Porez na dodanu vrijednost od samog početka svoje primjene zauzima značajno mjesto u strukturi ukupnih državnih prihoda. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatski Zakon o porezu na dodanu vrijednost se skoro u potpunosti uskladio sa Šestom direktivom koja predstavlja zakonodavni akt Europske unije u području definiranja poreza na dodanu vrijednost. Jedna od bitnih promjena koja se prihvatila Šestom direktivom je mehanizam prijenosa porezne obveze. Prijenos porezne obveze podrazumijeva prijenos obveze obračuna poreza na dodanu vrijednost sa prodavatelja na kupca. U radu se analizira praksa funkcioniranja mehanizma prijenosa porezne obveze u Republici Hrvatskoj. Svrha i cilj je ukazati kakav je utjecaj ovog mehanizma na poslovanje poreznih obveznika. Nadalje, u radu se predlažu zakonodavne i tehničke mjere u cilju rješavanja neravnopravnog poreznog i financijskog položaja poreznih obveznika koji su u obvezi primjene mehanizma prijenosa porezne obveze. From the very beginning of its implementation, value-added tax has had a significant place in the structure of total government revenue. By Croatia’s entry to the European Union, Croatian Value Added Tax Act has been almost completely harmonised with the Sixth Directive representing the legislative act of the European Union in the area of defining the value added tax. One of the important changes adopted by the Sixth Directive is a reverse charge mechanism. Reverse charge mechanism means that the VAT charge shall be transferred from the purchaser to the buyer. This paper analyses the practice of reverse charge mechanism function in the Republic of Croatia. The purpose and the goal is to show the impact of said mechanism on taxpayers’ business activities. Furthermore, legislative and technical measures are proposed in order to address the unequal tax and financial position of taxpayers obliged to apply the reverse charge mechanism. |
