| Popis: |
Društveno poduzetništvo prepoznato je od strane Europske unije jer stvara dodanu vrijednost za lokalnu zajednicu, odnosno prepoznaje njezine potrebe i nastoji ih riješiti što bolje. U Europskoj Uniji puno se radi na podizanju svijesti o važnosti društvenog poduzetništva te postoji rastući trend osnivanja društvenih poduzeća i sve su značajniji njihovi pozitivni utjecaji na zapošljavanje i rješavanje društvenih problema. Stoga neophodno postaje analizirati njegov značaj i čimbenike koji potiču njegov daljnji razvoj. U Hrvatskoj fenomen društvenog poduzetništva na institucionalnoj razini nedovoljno je istražen te se njegov razvoj i zakonska regulacija ne potiču u dovoljnoj mjeri, a razlog tome najvjerojatnije proizlazi iz same složenosti tog fenomena. Donošenje Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine ukazuje na to da je država prepoznala važnost i razvojni potencijal društvenog poduzetništva, ali od 2015. nije bilo novih pomaka u poticajima njegova razvoja iako su za to zadužene brojne države institucije i tijela te su namijenjena značajna financijska sredstva za provedbu potrebnih aktivnosti. Posebice je značajno da je rad na zakonodavnom okviru ocjenjen kao jedan od ključnih izazova za uspjeh čitavog procesa razvoja društvenog poduzetništva. Glavni cilj rada je analizirati ekonomski značaj društvenog poduzetništva u zemljama Europske unije, analizirati potrebu za poticanjem društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i Europskoj uniji te analizirati regulativu i pozitivne primjere zakonske regulacije u zemljama Europske unije. Analiza dostupnih podataka pokazala je da u Hrvatskoj postoji velik interes za poduzetništvom općenito, a jasno zakonski reguliran institut društvenog poduzetništva zasigurno bi bio dodatni motiv mladim i inovativnim poduzetnicima da se bave upravo ovim relativno novim oblikom poduzetništva koji je fokusiran prvenstveno na postizanje dobrobiti zajednice. U prilog tome ide i činjenica da razvijenije države Europske unije, kao i one s najrazvijenijom tradicijom i pravnom regulacijom društvenog poduzetništva, prednjače po broju društvenih poduzeća. Naime, najviše društvenih poduzeća pravnog statusa ili oblika osnovano je u Italiji i Velikoj Britaniji, slijedom strateškog usmjerenja njihovih Vlada da se olakša osnivanje takvih poduzeća. Zakonska regulacija društvenog poduzetništva može dati ključan doprinos razvoju ovog oblika djelovanja kojemu je cilj postizanje dobrobiti zajednice kroz djelovanje na inovativniji, odgovorniji i poduzetniji način. Social entrepreneurship has been recognised by the European Union as a creator of added value for the local community, it recognises its needs and seeks to solve them as best as it can. In the European Union, a lot is being done to raise awareness of the importance of social entrepreneurship, and there is a growing trend towards social enterprises, and their positive impacts on employment and tackling social problems are becoming more significant. Therefore it is necessary to analyse its significance and factors that encourage its further development. In Croatia, the phenomenon of social entrepreneurship at the institutional level is insufficiently investigated and its development and legal regulation are not sufficiently encouraged and the reason is most likely the complexity of the phenomenon itself. The adoption of the Strategy for development of social Entrepreneurship in the Republic of Croatia for the period of 2015. to 2020. indicates that the State recognized the importance and development potential of social entrepreneurship, but from 2015. there has been no progress in promoting its development, although many state institutions and significant financial means are allocated for the necessary activities. It is particularly important that work on the legislative framework is recognized as one of the key challenges for the success of the entire development process of social entrepreneurship. The main goal of this work is to analyse the economic significance of social entrepreneurship in the European Union countries, analyse the need to stimulate social entrepreneurship in Croatia and the European Union and analyse the regulations and positive examples of legal regulation in European Union countries. Analysis of available data showed that in Croatia there is a great interest in entrepreneurship in general, and a clear legal framework of the institution of social entrepreneurship would certainly be an additional motive for young and innovative entrepreneurs to engage in this relatively new form of entrepreneurship that focuses primarily on achieving community welfare. In addition, the fact that the most developed European Union countries, as well as those with the most developed tradition and legal regulation of social entrepreneurship, have the largest number of social enterprises. Namely, the most enterprises of legal status or form of social enterprises are established in Italy and the United Kingdom, following the strategic orientation of their Governments to facilitate the establishment of such companies. Legal regulation of social entrepreneurship can make a vital contribution to the development of this form of, activity which aims to achieve community welfare through actions in a more innovative, accountable and entrepreneurial way. |
