Vegetacija otoka Korčule

Autor: Vuletić, Petra
Přispěvatelé: Šikić, Zoran
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2016
Předmět:
Popis: Otok Korčula spada u skupinu srednjodalmatinskih otoka. Otok se ubraja među najšumovitije na Sredozemlju jer je 61% površine obraslo šumom i makijom. Biljni svijet bogat je i raznolik. U vegetacijskom, odnosno bioklimatskom pogledu spada u mediteransku vegetacijsku regiju i to u okviru mediteransko-litoralnog pojasa na južnoj strani stenomediteranskoj, a na sjevernoj strani eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. U okviru mediteransko-montanog vegetacijskog pojasa pripada hemimediteranskoj vegetacijskoj zoni. Otok spada među 94 botanički važna područja RH. Ima i 9 zaštićenih objekata prirodnih vrijednosti: posebni botanički rezervat šuma Kočje, značajni krajobraz otočić Badija, dvije park šume na otočiću Ošjaku kod Vele Luke i gradski park Hober u Korčuli, četiri spomenika parkovne arhitekture (drvored čempresa u Korčuli, čempres star 450 godina u Čari, park Foretić u Korčuli i Vela Špilja kod Vele Luke) te botanički spomenik prirode Česmina na predjelu Klokovina u Žrnovu. Najznačajnija šumska vrsta na otoku u prvobitnom biljnom pokrovu bila je crnika ili česmina (Quercus ilex L.). Osim česmine po učestalosti značajni su i alepski bor (Pinus halepensis Mill.), primorski bor (Pinus pinaster Aiton), dalmatinski crni bor (Pinus nigra Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Franco), pinija (Pinus pinea L.), čempres (Cupressus sempervirens L.) i divlja maslina (Olea europaea L. var. sylvestris Brot.). Degradacija šuma, posebno korištenje šume hrasta crnike (za brodogradnju i sl.), pridonijelo je degradaciji vegetacije u stadij makije. Ipak, u zadnje vrijeme, posebno nakon opskrbe stanovništva električnom energijom i plinom, šume se sve rjeđe koriste za ogrijev, što je pridonijelo njihovoj sukcesiji prema klimazonalnim oblicima. The island of Korcula belongs to the group of islands of middle Dalmatia. The island is known as one of the most wooded islands of Mediterranean (61% of its area covered in forest and underbush). The vegetation is rich and various. From the bioclimatic point of view it belongs to the mediterranean vegetational region inside the framework of the mediterranean littoral zone, in the southern part stenomediterranean and eumediterranean zone in the north. Inside the boundaries of island belongs to the group of 94 botanically significant areas in the Republic of Croatia. It has a number of protected objects of natural values: a special botanical reservation of forests Kocje, a significant landscape of the small island of Badija, two forest-parks on the island of Osjak near Vela Luka and a town-park Hober in the town of Korcula, four monuments of gardenarchitecture (alley of cypress in the town of Korcula, a 450-yearsold cypress in Cara, Foretic park in the town of Korcula and Vela Spila (Big cave) in Vela Luka) and botanical monuments of nature Cesmina in Klokovina, Zrnovo. The most significant forrest plant on the island is holm oak (Quercus ilex L.). Next to he holm oak, the are also allepo pine (Pinus halepensis Mill.), pinaster (Pinus pinater Aiton), dalmatical black pine (Pinus nigra Arnold ssp. Dalmatica (Vis) Franco), pine (Pinus pinea L.), cypress (Cupressus sempervirens L.) and oleaster (Olea europea L. var Sylvestris Brot.). The degradation of forests, especially exploitaton of holm oak (shipbuilding etc.) has contributed the degradation of the vegetation in the stage of underbush. Nevertheless, lately, after supplying the house holds with electric energy and gas, forrests are less used as firewood, which contrinuted to its succession toward climazonal forms.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: