Kvarnerski glagoljski spomenici kao historijsko vrelo
| Autor: | Aničić, Luka |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Sambunjak, Slavomir |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2018 |
| Předmět: |
glagoljski natpis
Vrbnik’s Wheel Krk’s inscription the corpus of Glagolitic inscriptions The Baška Tablet HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija Writing systems and scripts. Signs and symbols. Codes. Graphic representation Bašćanska ploča Glagolitic graffiti vrbničko kolo HUMANISTIC SCIENCES. Philology Kvarner Bay glagoljski grafit udc:003(043.3) Glagolitic inscription Sustavi pisanja i pisma. Znaci i simboli. Kodovi. Grafičko predstavljanje korpus glagoljskih natpisa i grafita Kvarner Krčki natpis |
| Popis: | Rad Kvarnerski glagoljski spomenici kao historijsko vrelo na sustavan način analizira i klasificira sve glagoljske natpise koje je znanost zabilježila na kvarnerskim otocima: Krku, Cresu, Lošinju, Rabu, Olibu, Silbi i Unijama. Također, rad nudi sintezu relevantnih vrijednosti odnosno istraživanih varijabli, te je time formiran i prezentiran korpus kvarnerskih glagoljskih natpisa. Time je formiran novi entitet čija se informacijska vrijednost inetrpretira u kontekstu historijskog vrela. Značajan dio informacijske vrijednosti korpusa postavljen je na analizu nesadržajnih elemenata (elemenata nezavisnih od sadržaja natpisa) kao što su pozicija postava, medij, cjelovitost natpisa, datacija itd. Poseban naglasak stavljen je na metodologiju obrade podataka, prvenstveno distinkciju između klasifikacije podataka i njihove interpretacije u kontekstu historijskog vrela. Radom se pronalazi nov način sagledavanja i korištenja informacijskih vrijednosti koje glagoljski natpisi istraživaču otkrivaju, a koje, do sada, nisu bile predmetom promišljanja istraživača. Drugi dio disertacije bavi se revizijom historijata istraživanja najznačajnijeg glagoljskog natpisa – natpisa s Bašćanske ploče. Natpis s bašćanske ploče ujedno predstavlja i najznačajnije historijsko vrelo unutar cjelokupne domene glagoljskih natpisa. U disertaciji se dokazuje da na Bašćanskoj ploči postoje dva kulturna sloja: dekorativna lozica i glagoljski natpis, također ukazuje se na problem s plauzibilnošću Fučićevog arhitektonskog argumenta čiji zaključak nalaže da su izrada natpisa s Bašćanske ploče i gradnja crkve istodobni procesi koji se datiraju na kraj 11. ili početak 12. stoljeća. Cjelokupna argumentacijska linija koja se disertacijom izlaže nalaže da se glagoljski natpis s Bašćanske ploče ne smije datirati na prijelaz 11. u 12. stoljeće i sukladno tomu da je autorstvo nad natpisom također krivo atribuirano Dobrovitu – opatu koji gradi crkvu. Disertacijom se propituju dvije zadane hipoteze. U prvom dijelu se potvrđuje da korpus, shvaćen kao sinteza podataka na razini cjelokupne domene istraživanja, predstavlja spoznajni alat odnosno historijsko vrelo. U drugom dijelu hipoteza glasi: Temeljem saznanja, podataka i zaključaka o Bašćanskoj ploči i njenom glagoljskom natpisu nije moguće datirati glagoljski natpis na prijelaz 11. u 12. stoljeće. Obje hipoteze su potvrđene. The thesis Glagolitic Monuments of Kvarner Bay as a Historical Source systematically analyses all Glagolitic inscriptions known to science that originate from the Kvarner islands: Krk, Cres, Lošinj, Rab, Olib, Silba and Unije. The work offers a synthesis of the variables examined, thus forming and presenting the corpus of the Kvarner Glagolitic inscriptions, and therefore forming a new entity – one whose informational value is interpreted in the context of it being a historical source. A significant part of the informational value of the corpus has been based on the analysis of the non-content related elements (elements which are independent of the content of the inscription) such as the disposition of the monument within the architecture, the medium, the entirety, the overall integrity of the inscription, dating, etc. Special attention has been given to the methodology of the processing of the data, above all – the distinction between the classification of the data and its interpretation in the context of a historical source. The thesis ensures a new way of reviewing and using the informational values revealed through the corpus of Glagolitic inscriptions, which until now were not considered in a scientific manner. The second part of the dissertation is a re-examination of the previous scientific research conducted on the most important Glagolitic inscription –the Baška Tablet. The inscription on the Baška Tablet is the most important historical source within the domain of Glagolitic inscriptions. The dissertation gives strong arguments on the presence of two cultural layers on the Baška Tablet: the first being the decorative vine and the second being the Glagolitic inscription. Furthermore, the problem with the plausibility of Fučić's architectural argument is underlined. This argument concludes that the Baška Tablet and the Church of Saint Lucy are mutually dated circa 1100. The complete argumentation throughout the dissertation states that the Baška Tablet can not be dated to the transition from the eleventh to the twelfth century,implying that the inscription is younger, and it also demonstrates the weak historical reference according to which the authorship of the inscription is attributedto Dobrovit, the abbot who had the church constructed. The dissertation aims to question two hypotheses. The first is the confirmation that the corpus, taken as a synthesis of the data on an entire level of research, is a cognitive tool, i.e. a historical source. The second hypothesis is that on the basis of the knowledge and data gathered and conclusions made on the subject of the Baška Tablet and its Glagolitic inscription, it is not possible to date this monumentto the transition from the eleventh to the twelfth century. Both hypotheses have been confirmed. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|