| Popis: |
Konzumacija alkohola kao vid motiviranog ponašanja određena je brojnim čimbenicima prepoznatim unutar Motivacijskog modela konzumiranja alkohola. Neki od čimbenika su psihosocijalne prirode. Teorija privrženosti uzimajući u obzir različito psihosocijalno funkcioniranje pojedinca navodi važnost figura privrženosti u promoviranju zdravstveno protektivnih ponašanja, a suzbijanju štetnih kao što je zloupotreba alkohola. Prema tome, cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnose između privrženosti u obitelji, motiva za konzumaciju alkoholnih pića i konzumacije alkohola. U online istraživanju sudjelovalo je 309 studenata (52,4 % studentica i 47,6 % studenata) različitih studijskih usmjerenja u RH koji su ispunjavali Upitnik općih podataka, Upitnik motiva za konzumaciju alkoholnih pića (Cooper, 1994), Skraćenu verziju Brennanovog Inventara iskustva u bliskim vezama za članove obitelji (Kamenov i Jelić, 2003) i AUDIT upitnik za konzumaciju alkohola (Babor i sur., 2001). Potvrđeno je zadovoljavajuće pristajanje četverofaktorskog modela motiva za konzumaciju alkoholnih pića podacima kao i adekvatne psihometrijske karakteristike upitnika. Kad je riječ o povezanostima motiva za konzumaciju alkoholnih pića sa sociodemografskim podacima, nisu utvrđene njihove povezanosti sa spolom, dok je u kontekstu ljubavnog statusa, utvrđena jedino niska negativna povezanost ljubavnog statusa s motivom konformiranja. Navedeno znači da je kod studenata kojisu vezi, u braku ili zaručeni manje izražen motiv konformiranja, dok oni koji nisu u vezi ili su rastavljeni izvještavaju o višim razinama motiva konformiranja. Ispitivanjem relativnog doprinosa svih motiva objašnjenju varijance konzumacije alkohola utvrđeno je da joj značajno doprinose obje skupine prediktora: osobne značajke i motivi. Sveukupno je ovim varijablama objašnjeno 33 % varijance konzumacije alkohola. Kao značajni pojedinačni prediktori veće razine konzumacije alkohola pokazali su se muški spol, veće razine motiva suočavanja i veće razine motiva povećanja raspoloženja. Nadalje, utvrđene su značajne medijacijske uloge motiva povećanja raspoloženja i motiva suočavanja u odnosu nesigurnih privrženosti i konzumacije alkohola, dok to nije slučaj za socijalni motiv i motiv konformiranja. Navedeno znači kako veće razine anksioznosti u odnosima s članovima obitelji znače i veće razine motiva povećanja raspoloženja, odnosno motiva suočavanja što pak znači i veću i štetniju konzumaciju alkohola. Također, veće razine izbjegavanja u odnosima s članovima obitelji znače i veće razine motiva povećanja raspoloženja, odnosno motiva suočavanja što pak znači veću i štetniju konzumaciju alkohola. Nisu utvrđene direktne povezanosti dimenzija privrženosti prema članovima obitelji s konzumacijom alkohola. Rezultati istraživanja, unatoč ograničenjima, upućuju na primjenu specifičnih, a time i uspješnijih intervencija ovisno o motivima za konzumaciju alkohola. Osim toga, osvještavanjem važnosti bliskih odnosa može se doprinijeti prevenciji štetne konzumacije alkohola. Alcohol use as a form of motivated behavior is determined by several factors recognized within the Motivational model of alcohol use. Some factors are psychosocial. The Attachment theory, taking into account the different psychosocial functioning of the individual, states the importance of attachment figures in promoting health-protective behavior and suppressing harmful ones such as alcohol abuse. Therefore, this research aimed to shed light on the relationships between attachment in family, drinking motives, and alcohol use. The research was conducted online on a sample of 309 Croatian students (52.4 % females and 47.6 % males) in different fields of study. They completed The General Information Questionnaire, The Drinking Motives Questionnaire (Cooper, 1994), The Experiences in Close Relationships Inventory-Short Version (Kamenov & Jelić, 2003) and The AUDIT Questionnaire (Babor et al., 2001). Confirmatory factor analysis showed that the four-factor model of drinking motives provided an adequate fit to the data and had good psychometric characteristics. Regarding the relationships between drinking motives and some sociodemographic data, no relationships between drinking motives and gender were found. In the context of love status, only a low negative correlation of love status with the conformity motive was found. The above means that conformity motive is less pronounced in people in a relationship, married or engaged, while single or divorced people report higher levels of conformity motive. Further, the results of hierarchical regression analysis indicated that both groups of predictors (personal factors and motives) significantly contribute to explaining the variance of alcohol use. Altogether, these variables explained 33 % of the variance in alcohol use. Male sex, higher levels of coping motive and higher levels of enhancement motive proved to be significant individual predictors of higher levels of alcohol use. Results of mediation analyses showed a significant mediation role of enhancement motive and coping motive in the relationship between insecure attachments and alcohol use, while this was not the case for the social motive and conformity motive. The above means that higher levels of anxiety in relationships with family members also mean higher levels of the enhancement motive, or coping motive, which in turn means higher or more harmful alcohol use. Also, higher levels of avoidance in relationships with family members mean higher levels of enhancement or coping motive, which in turn means higher and more harmful alcohol use. No significant direct paths of the attachment dimensions toward family members with alcohol use were found. Despite the limitations, the results suggest using specific and, thus, more successful interventions depending on the drinking motives. In addition, focusing on close relationships can contribute to the prevention of harmful alcohol use. |
