Procjena antropogenog utjecaja na morski okoliš Nacionalnog parka Brijuni nakon turističke sezone 2019

Autor: Štuc, Anđela
Přispěvatelé: Šikić, Zoran, Župan, Ivan
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2020
Předmět:
Popis: U pripremi ovoga diplomskog rada, po inicijativi Nacionalnog parka Brijuni i sa znanstvenicima Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, te Odjela za geologiju Prirodoslovno-tehničkog fakulteta u Ljubljani, izvršena je obrada prikupljenih morskih sedimenata sa područja Nacionalnog parka Brijuni, točnije sa pet lokacija sa svrhom utvrđivanja odstupanja unutar lokacija koje se razlikuju po jačini antropogenog utjecaja, po stupnju zaštite i aktivnostima upravljanja na tom prostoru. Na području Nacionalnog parka Brijuni odabrano je pet lokacija koje su raspoređene sukladno različitim učincima antropogenog utjecaja i potencijalnog zagađenja: - Lokacije s izraženim antropogenim utjecajem (Luka Veli Brijun) - Lokacije s umjerenim antropogenim utjecajem (Uvala Zenadija, Rt Sokol i Otok Grunj) - Lokacija s izrazito niskim antropogenim utjecajem (Uvala Javorika). Na spomenutim lokacijama definirane su geokemijska i mineralna svojstva morskog sedimenta te na osnovi konačnih rezultata ustanovljene su razlike između lokacija prema jačini antropogenog utjecaja. Pomoću metode rendgenske difrakcije (XRD) analizirani sadržaj minerala pokazuje na najveću koncentraciju kalcita što se nadovezuje sa geološkom građom Brijuna. Upotrebom XRF metode određene su koncentracije glavnih i sporednih elemenata, isto tako i koncentracije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) u morskom sedimentu sa svih pet lokacija. Na svih pet lokacija za određene PTE izračunata je razina onečišćenja, faktor obogaćenja (enrichment factor - EF) i indeks geoakumulacije (IGEO), koje su pokazale najveću prisutnost cinka, bakra, olova i arsena u morskom sedimentu lociranog u luci Veli Brijun, što je povezano sa upotrebom biocida i nedostatkom kanalizacijskog sustava. Sa udaljavanjem od luke zastupljenost PTE opada, što je pokazatelj da daljnji morski okoliš nije onečišćen. Na svim lokacijama najveća koncentracija od PTE je cink, a uzrok toga su otpadne vode i taloženje otpada. Dobiveni rezultati sugeriraju provedbu učinkovitijih mjera koje će doprinijeti smanjenju antropogenog utjecaja na morski okoliš. In preparation for this diploma thesis, on the initiative of the National Park Brijuni and with the scientists from the Department of Ecology, Agronomy and Aquaculture at University of Zadar, and the Department of Geology at the Faculty of Science in Ljubljana, marine sediment from the area of the National Park Brijuni was processed, namely from five locations for the purpose of determining deviations within different locations,which differ by the strenght of the anthropogenic impact, by degree of protection and activities of managing in that area. In the area of National Park Brijuni, five sites have been selected, allocated according to the different effects of anthropogenic impact and potential pollution: - Locations with pronounced anthropogenic influence (Luka Veli Brijun) - Locations with moderate anthropogenic influence (Bay Zenadija, Cape Sokol and Grunj Island) - Location with extremely low anthropogenic impact (Bay Javorika). At mentioned locations, geochemical and mineral properties of marine sediment were defined and based on the final results, differences were found between sites according to the strength of anthropogenic impact. Using X-ray diffraction (XRD), the analyzed mineral content indicates the highest concentration of calcite, which is in line with the geological structure of Brijuni. Using the XRF method, the concentrations of principal and secondary elements were determined, as well as the concentrations of potentially toxic elements (PTE) in marine sediment from all five locations. At all five sites for certain PTEs, pollution levels, enrichment factor (EF) and geoaccumulation indeks (IGEO) were calculated which display the highest presence of zinc, copper, lead and arsenic in marine sediment located in the harbour of Veli Brijun, which is associated with the use of biocides and the lack of the sewage system. With distancing from the harbour, PTE representation is declining, indicating that the further marine environment is not polluted. At all locations, the highest concentration of PTE is zinc, which is due to wastewater and waste deposition. The obtained results suggest the implementation of more effective measures that will contribute to the reduction of the anthropogenic impact on the marine environment.
Databáze: OpenAIRE