| Popis: |
Roditeljstvo je jedna od najvažnijih zadaća odrasle osobe i čini se kao relevantna tema o kojoj sve češće govore i politika i mediji, a i tržište sve više ulazi u privatne sfere obitelji. Ovaj rad se bavi pitanjem roditeljstva te kako je ono povezano s klasnom pozicijom. Cilj istraživanja bio je prepoznati prakse „dobrog roditeljstva“, utvrditi postoje li u hrvatskom kontekstu odgojne logike prepoznate u zapadnom društvu, postoji li fenomen intenzivnog majčinstva te dolazi li do prijenosa ukusa u obitelji. Sva ta pitanja istražena su u odnosu na pripadnost društvenoj klasi intervjuiranih majki s fokusom na pitanje postoje li razlike među njima i podudaraju li se nalazi s nalazima sličnih istraživanja provedenih u američkom i britanskom kontekstu. U tu svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje metodom polu-strukturiranog intervjua na uzorku od 6 majki: 3 iz više srednje klase i 3 iz radničke klase. Majke su imale barem jedno predškolsko dijete. Rezultati su pokazali da razlike u praksama majčinstva među majkama različitih stupnjeva obrazovanja i zaposlenja postoje, ali da su neznatne u odnosu na anglo-američku literaturu. Sve intervjuirane majke brinu o zdravoj prehrani djece, čitaju i uče s djecom, igraju se s njima. Jedina znatna razlika pojavila se kod pohađanja dodatnih aktivnosti djece u predškolskoj dobi što se može činiti kao značajna stavka koja pridonosi društvenoj reprodukciji unutar obitelji. Parenting is one of the most important tasks in adult life and it seems to be a relevant theme of politics and the media, whit the market increasingly invading the private sphere of the family. This paper deals with parenting and social class belonging. The aim of the research was to recognize practices of "good parenting", to determine whether there is any educational logic in the Croatian context which has been recognized in the West, whether there is an intense motherhood phenomenon and whether taste is being transmitted to the family. All these questions were related to the social class of the interviewed mothers focussing on potential differences between and exploring whether these results matched the findings of similar research conducted in the US and British context. For this purpose, qualitative research was conducted using semi-structured interviews with 6 mothers: 3 upper middle class and 3 working class. All of the mothers have at least one pre-school child. The results showed that differences in mothering practices among mothers of different education and employment backgrounds existed but are negligible when compared to the findings of similar research in an anglo-american context. All of the interviewed mothers take care of their child's healthy diet, they read to, learn and play with their child. The only significant difference was the attending of extra-curricular activities for preschool children, which may seem like an important element that contributes to social reproduction. |
