Seksting, impulzivnost i rizična ponašanja studenata

Autor: Namjesnik, Lucija
Přispěvatelé: Dodaj, Arta
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2022
Předmět:
Popis: Porast raširenosti društvenih mreža i prijenos svakodnevnih interakcija u digitalnu sferu pogodovao je razvoju sekstinga kao novog psihološkog konstrukta koji je tek u začetcima sustavnog istraživanja. Sumiranjem prethodno navedenih nalaza postoji potencijalna, ali još uvijek nedovoljno istražena pozitivna povezanost između impulzivnosti i sekstinga s jedne, a uključivanja u rizična ponašanja i sekstinga s druge strane. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati raširenost i motive sekstinga, kao i odnos sekstinga, impulzivnosti i rizičnog ponašanja kod studenata. Na uzorku studenata (Nmuškaraca=51, Nžena=154) u razdoblju predodraslosti (Mdobi=22.33, SDdobi=2.81) iz Republike Hrvatske primijenjen je Upitnik o sekstingu i motivima sekstinga (SBMQ, Del Rey i sur., 2021) sastavljen od subskala slanja, motiva slanja, identifikacije žrtava nekonsenzualnog prosljeđivanja, primanja, prosljeđivanja i motiva prosljeđivanja, zatim Skraćena skala impulzivnog ponašanja (S-UPPS-P, Cyders i sur., 2014) sastavljena od subskala negativne hitnosti, pozitivne hitnosti, traženja uzbuđenja, nedostataka ustrajnosti i nedostatka promišljanja te Skala procjene rizičnog ponašanja (ARQ, Skaar, 2009) gdje je korištena subskala učestalosti rizičnog ponašanja. Ukupno 86.83% studenata i studentica se u posljednjih 12 mjeseci uključilo u slanje seksualnog sadržaja, 91.22% je primilo seksualni sadržaj, a 20% je proslijedilo ili podijelilo tuđi sadržaj. Studenti u prosjeku češće primaju seksualni sadržaj u odnosu na studentice, ali nije utvrđena statistički značajna razlika u učestalosti slanja i prosljeđivanja između studenata i studentica. Nadalje, nije utvrđena statistički značajna razlika u motivima slanja i prosljeđivanja između studentica i studenata. Utvrđena je statistički značajna pozitivna povezanost između primanja seksualnog sadržaja i rizičnog ponašanja, između traženja uzbuđenja i rizičnog ponašanja te između nedostatka promišljanja i rizičnog ponašanja. Statistički značajni prediktor za slanje seksualnog sadržaja je negativna hitnost, a za primanje muški spol, ali nije utvrđen statistički značajan prediktor za prosljeđivanje seksualnog sadržaja. Dobiveni rezultati raspravljaju se u okvirima dosadašnje literature u području sekstinga, nakon čega je navedena praktična primjena i ograničenja provedenog istraživanja, kao i smjernice za buduća istraživanja. The increase in prevalence of social networks and the transfer of everyday interactions to the digital sphere has favored the development of sexting as a new psychological construct that is only in the beginning of systematic research. By summarizing the aforementioned findings there is a potential, but still insufficiently researched, positive connection between impulsivity and sexting on the one hand, and engaging in risky behaviors and sexting on the other hand. The aim of this research was to examine the prevalence and motives of sexting, as well as the relationship between sexting, impulsivity and risky behavior among students in preadulthood (Nmale=51, Nfemale=154, Mage=22.33, SDage=2.81). The Questionnaire on Sexting and Sexting Motives (SBMQ, Del Rey et al., 2021) composed of subscales of sending , sending motives, identification of victims of nonconsensual forwarding, receiving, forwarding and forwarding motives, then the Abbreviated Scale of Impulsive Behavior (S-UPPS-P, Cyders et al., 2014) composed of subscales of negative urgency, positive urgency, excitement seeking, lack of persistence and lack of reflection and the Risky Behavior Assessment Scale (ARQ, Skaar, 2009), where the frequency of risky behavior subscale was used. A total of 86.83% of male and female students engaged in sending sexual content in the last 12 months, 91.22% received sexual content, and 20% forwarded or shared other people's content. On average, male students receive sexual content more often than female students, but no statistically significant difference was found in the frequency of sending and forwarding between male and female students. Furthermore, no statistically significant difference was found in the motives for sending and forwarding between male and female students. A statistically significant positive correlation was found between receiving sexual content and risky behavior, between excitement seeking and risky behavior, and between lack of premediation and risky behavior. Statistically significant predictor for sending sexual content is negative urgency, and for receiving male gender, but statistically significant predictor for forwarding sexual content was not determined. The obtained results are discussed within the framework of the existing literature in the field of sexting, after which the practical application and limitations of the conducted research are stated, as well as guidelines for future research.
Databáze: OpenAIRE