| Popis: |
Ideja ovoga rada je bila prikazati i problematizirati razvoj svakodnevnog predmeta u kulturnu baštinu na temelju primjera etnografskih zbirki u Varešu, u Bosni i Hercegovini. Pozivajući se na elemente teorija afektivnih obrata tekst ukazuje na važnost materijalne kulture za pojedinca i zajednicu. Istraživanjem se pokazalo kako vareške zbirke imaju značaj utoliko što okupljaju uspomene na neka sretnija vremena – ona prije rata. Kako bi se shvatila kulturna vrijednost predmeta, materijalnost izloška jednako je važna koliko i njihovi narativi. Rad ukazuje na važnost oba aspekta materijalne kulture koji zajedno progovaraju o suživotu ruralnog i urbanog dijela Vareša što je ključan dio njegovog identiteta. Na temelju značaja materijalne kulture za Varešane rad predlaže odgovore na koji način svakodnevni predmet može postati kulturna baština. The idea of this thesis was to show and problematize the development od everyday object into a cultural heritage through the example of etnographic collections in Vareš, Bosnia and Hercegovina. Reffering to elements of the theories of affective turn, text indicates the importance of material culture for the individual and the society. This research shows that ethnographic collections in Vareš are valuable since they gather memories of happier times – before the war. To understand the cultural significance of objects, their tangibility is as important as their naratives are. The thesis points out to the importance of both aspects of material culture that combined together speak about the coexistence of rural and urban parts of Vareš that create it's identity. Based on the meaning of material culture for people of Vareš I offer suggestions on how an everyday object can become cultural heritage. |
