| Popis: |
U radu se nastoji čitatelja upoznati sa značajkama pučke književnosti karakterističnih za prostor Slavonije u 18. st. Rad je tematski podijeljen na tri djela u kojima se detaljno obrađuju pojedinosti potrebne za shvaćanje cjelokupnog cilja rada. Prvi dio čine poglavlja „Kulturno buđenje Slavonije“ i „Slavonska književnost i prosvijećeni apsolutizam“ u kojima se objašnjavaju povijesne prilike tj. neprilike koje su dovele do karakterističnog razvoja književnosti u Slavoniji. Književnost tada dobiva odgojno-prosvjetiteljski karakter te se autori okreću isključivo prema puku – onom dijelu stanovništva kojemu je prosvjeta bila najpotrebnija, a u konačnici sve s ciljem jačanja države. Drugi dio čine poglavlja „Izjednačavanje pojma 'puk' s narodom“, „Između usmene i umjetničke književnosti“ te „Pojava fenomena pučke književnosti“ u kojima se kreće od definiranja toga što bi značio termin „pučko“ u hrvatskoj narodnoj prošlosti do danas, slijedom toga objašnjava se međuprostor u književnosti kojem pripada pučka književnost što će dovesti do rezultata da se pučka književnost definira kao fenomen. Kako bi se bolje razumio navedeni fenomen, treći i posljednji dio rada zahvaća najveći dio teksta te njemu pripadaju poglavlja „Obilježja značajki pučkog književnog fenomena“ i „Slavonski pučki autori“ koja će biti posvećena prvotno, detaljnoj analizi značajki fenomena pučke književnosti kojima se prva bavila Divna Zečević. Značajke su u ovom radu poslužile kao podloga za iščitavanje pučkosti u djelima slavonske književnosti 18. st. kojima pripadaju Reljkovićev „Satir iliti divji čovik“, Došenova „Ađždaja sedmoglava“ i Ivanošićev „Sličnorični natpis groba Zvekanovoga“. The paper is thematically divided into three works in which the details needed to understand the overall goal of the paper are discussed in detail. The first part consists of the chapters “Cultural Awakening of Slavonia” and “Slavonian Literature and Enlightened Absolutism” which explains historical circumstances, i.e. the troubles that led to the characteristic development of literature in Slavonia. Literature then acquires an educational character, and the authors turn exclusively to the populace - the part of the population that needed education the most, and ultimately everything with the aim of strengthening the state. The second part consists of the chapters “Equating the term 'people' with the people”, “Between oral and artistic literature” and “The emergence of the phenomenon of folk literature” in which it starts from the defined meaning of the term “people” in the Croatian folk past to the present, this explains the interspace in literature to which popular literature belongs, which will lead to the result that popular literature is defined as a phenomenon. In order to understand this phenomenon better, the third and last part of the paper covers most of the text and includes chapters “Characteristics of folk literary phenomena” and “Slavonian folk authors” which will be dedicated to the original, detailed analysis of the features of folk literature phenomena first dealt with Divna Zečević and those in this paper served as a basis for reading the folklore in the works of Slavonian literature of the 18th century, which include Reljković's “Satir iliti divji čovik”, Došen's “Ajždaja sedmoglava” and Ivanošić's “Sličnorični natpis groba Zvekanovoga”. |
