The Narrativization of Guilt in German / Austrian Novels of the Post-World War II Generation (Bernhard Schlinkʼs The Reader, Hans-Ulrich Treichelʼs The Prodigal, Marcel Beyerʼs Flughunde, and Christoph Ransmayrʼs Morbus
| Autor: | Džindo Jašarević, Dina |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Babić, Josip |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2015 |
| Předmět: |
Rat u književnosti
udc:821.112.2(043.3) poratna generacija Ransmayr Christoph--Morbus Kitahara victims HUMANISTIC SCIENCES. Philology. Theory and History of Literature HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija. Teorija i povijest književnosti Beyer Marcel--Flughunde Krivnja u književnosti postwar generation Povijest u književnosti guilt German literature žrtve Schlink Bernhard--Žena kojoj sam čitao Nacizam i književnost trauma Njemačka književnost. Književnosti njemačkog jezičnog izraza šutnja silence počinitelji Treichel Hans-Ulrich--Izgubljeni krivnja perpetrators |
| Popis: | Cilj je ove disertacije dati odgovor na pitanje kako se njemački/austrijski autori poratne generacije pokušavaju pomiriti s prošlošću, s posebnim osvrtom na aspekt krivnje u odabranim literarnim djelima. Odabrani korpus obuhvaća četiri romana, a to su Bernhard Schlinkov Žena kojoj sam čitao (Der Vorleser, 1995.), Hans-Ulrich Treichelov Izgubljeni (Der Verlorene, 1998.), Marcel Beyerov Leteće lisice (Flughunde, 1995.) i Christoph Ransmayrov Morbus Kitahara (Morbus Kitahara, 1995.). Biti će potrebno ukazati na probleme s kojima se druga generacija suočila te na moguće psihičke reakcije koje su rezultat konflikta između prve i druge generacije. Druga generacija je, s obzirom na to da je usko povezana s generacijom počinitelja, upletena u njihovu krivnju te je primorana snositi posljedice za greške roditelja. Zapažene su i iritirajuće reakcije i dugotrajne posljedice u odnosu dijete-roditelj te paradoksni fenomen da upravo ono potisnuto i prešućeno kod naredne generacije stvara duševne posljedice. Posebno će se morati istaknuti i odnos treće generacije s generacijom počinitelja, koji će biti prikazan na primjeru autora Beyera koji je u ovom radu jedini autor treće generacije. Pored toga sa Ransmayrom u rad je uvršten i još jedan autor austrijskog porijekla. Prikaz literarizacije krivnje u njihovim romanima trebao bi dati odgovor na pitanje da li se suočavanje s prošlošću u okviru druge generacije razlikuje izvan Njemačke te na koji način autori treće generacije svladavaju prošlost. Cilj analize romana je odgovor na sljedeća pitanja: Kako se reflektiraju različiti aspekti krivnje? Radi li se o prikazivanju individualne krivnje? Govori li se o kolektivnoj krivnji generacije roditelja, počinitelja, poratne generacije? Koje značenje ima krivnja za sve generacije? Da li se krivnja može prebroditi ili se olako prelazi preko nje? Činjenica da su književni tekstovi postigli veliki nacionalni i dijelom internacionalni uspjeh svjedoči o tome da je u Njemačkoj i Austriji još uvijek prisutna snažna potreba za prevladavanjem prošlosti. The goal of this dissertation is to provide an answer to the question of how the German/Austrian authors of the postwar generation try to reconcile the past, with a special focus on the issue of guilt in selected literary works. The selected corpus contains four novels, and those are Bernhard Schlink's The Reader (Der Vorleser, 1995.), Hans-Ulrich Treichel's Lost (Der Verlorene, 1998.), Marcel Beyer's The Karnau Tapes (Flughunde, 1995.) and Christoph Ransmayr's Morbus Kitahara (Morbus Kitahara, 1995.). It will be necessary to address the problems which the second generation faced as well as possible physical reactions that were the result of the conflict between the first and the second generation. The second generation is, considering that it is closely connected to the generation of the accomplishers, tangled into their guilt and forced to bear the consequences of their parent's mistakes. Irritating reactions and long-term consequences in the relationship child-parent have also been noticed, as well as paradoxical phenomenon that the repressed and suppressed creates mental problems in the next generation. What will especially be emphasized is the relationship of the third generation that will be shown on the example of the author Beyer who is the only representative of the third generation in this paper. Besides that, the paper contains another author of Austrian origin in the presence of Ransmayr. The presentation of literarization of guilt in their novels should provide an answer to the question of whether confronting the past within the second generation is different outside Germany and how the third generation is confronting the past. The goal of the analysis of the novels is to provide an answer to the following questions: How are different aspects of guilt reflected? Is the topic presentation of individual guilt? Is collective guilt of the generation of the parents, offenders, post-war generation? What is the meaning of guilt for all the generations? Can guilt be overcome or is it crossed over too lightly? The fact that these literary texts achieved such great national and partially international success testifies to the presence of a great need for overcoming the past in Germany and Austria. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|