Actors, continuity and change : analysing institutional framework of croatian vocational policy
| Autor: | Buković, Nikola |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Henjak, Andrija, Matković, Teo, Grdešić, Marko, Munta, Mario, Bagić, Dragan |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2022 |
| Předmět: | |
| Popis: | Temeljeni cilj ove disertacije bio je testirati eksplanatorni model formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Analiza polazi od temeljne teze kako tijela središnje države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja i standarda provedbe koja predstavljaju „institucionalnu jezgru“ sustava. Teza je dodatno operacionalizirana kroz šest istraživačkih pretpostavki koje su vezane uz očekivane strategije djelovanja ključnih aktera, kao i vanjske intervenirajuće faktore koji mogu utjecati na njihovo djelovanje. Analiza je uključivala tri faze. U prvoj je fazi mapiran normativno-strateški okvir hrvatske politike strukovnog obrazovanja od neovisnosti naovamo. Na ovaj način je hrvatska politika strukovnog obrazovanja smještena u širi komparativni kontekst političke ekonomije razvoja vještina, a ujedno su izdvojene i epizode u kojima je formulacija iznjedrila značajnije institucionalne promjene. U sklopu druge faze mapirana su obilježja ključnih kolektivnih aktera predviđenih eksplanatornim modelom (središnja država, županije, udruženja poslodavaca, sindikati, političke stranke). Taj cilj je ostvaren kroz ekstenzivan pregled domaće i strane literature, kao i devet dubinskih, polu-strukturiranih intervjua s relevantnim stručnjacima te istraživačima. Time je pripremljen teren za treću, završnu fazu koja je uključivala testiranje eksplanatornog modela koje se u metodološkom smislu također oslanjao na devet intervjua s ranije spomenutim istraživačima, ali i na 17 dubinskih, polu-strukturiranih intervjua s osobama koje su bile ili direktno uključene, ili su bile u poziciji da detaljno prate formulaciju ključnih zakonodavnih ili programsko-strateških dokumenata. Polazna teza o dominaciji aktera središnje države je našla tek djelomično utemeljenje u nalazima. Iako u cjelini gledano akteri središnje države doista predstavljaju najmoćniju skupinu, dinamike između ključnih aktera uglavnom su strukturirane oko djelovanja dviju relativno stabilnih te kompetitivno orijentiranih koalicija: “obrazovne” i “gospodarske”. Pritom se dio aktera središnje države u većini procesa svrstava u jednu, a dio u drugu koaliciju. The primary purpose of this doctoral dissertation is development and testing of the model explaining formulation of Croatian vocational policy. Conceptually, this model is primarily based on the political economy of skill formation, but it also entails other useful concepts; such as the institutional core, dominant paradigms of educational policy and policy legacy. Explanatory model is additionally elaborated via total of 6 research assumptions (RA) (...) Finally, findings of this study may find their practical application in informing (vocational) policy-makers. This study clearly demonstrated that formulation of vocational policy in Croatia is not governed by some type of uncontrollable chaos. Rather, this policy is for the most part influenced by few relatively stable patterns. This insight represents a solid basis for any future reform. Building on findings of this study, future applied research could for instance map issues of (possible) consensus between “educational” and “economic” coalitions. Furthermore, such applied research could test the potential for cooperation on several practical issues detected within this doctoral thesis, such as use of bi-partite collective agreements in governing skill formation in propulsive sectors of tourism and construction. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|