Popis: |
Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je utvrditi sigurnost, učinkovitost, prednosti i nedostatke korištenja antipsihotika u trudnoći s naglaskom na najčešće korištene atipične antipsihotike. Materijali i metode: Pri izradi specijalističkog rada bit će napravljen sustavni pregled znanstvene i stručne literature. Bit će pretražene trenutno važeće terapijske smjernice za liječenje shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja, publikacije stručnih udruga i institucija te baza lijekova Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Rezultati: Identificirane su i na jednom mjestu pregledno prikazane glavne specifičnosti primjene svih antipsihotika prve i druge generacije u trudnoći registriranih u Hrvatskoj. Zaključak: Sa sigurnosnog gledišta, značajna i umirujuća količina podataka o antipsihoticima druge generacije općenito ne sugerira klinički značajan povećani rizik od kongenitalnih malformacija. Iako nisu značajno povećani rizici od kongenitalnih malformacija, podaci o drugim ishodima trudnoće od interesa, tj. spontani pobačaj, mrtvorođenje, prijevremeni porod, mala težina za gestacijsku dob, neonatalna prilagodba i neurorazvoj u djetinjstvu, općenito su nedostatni za pružanje pouzdanih procjena. Tipični antipsihotici prve generacije, kao i atipični ne uzrokuju povećanje stope kongenitalnih malformacija iznad populacijske norme. Prema dostupnim podacima, prva generacija antipsihotika ne predstavlja tijekom trudnoće povećan rizik od pobačaja ili mrtvorođenja. Moguće je povećanje rizika od prijevremenog poroda. Stvarni izbor lijeka za pojedinu trudnicu mora uzeti u obzir i ostale čimbenike, ne samo podatke o sigurnosti. Ključno je pažljivo razmotriti individualnu povijest bolesti, karakteristike i odgovor na liječenje, profil nuspojava i sklonosti bolesnika. Objectives: The aim of this paper is to determine the safety, effectiveness, advantages and disadvantages of using antipsychotics in pregnancy with emphasis on the most commonly used atypical antipsychotics. Materials and methods: A systematic review of scientific and professional literature will be done during the preparation of this paper. Current therapeutic guidelines for the treatment of schizophrenia and other psychotic disorders, publications of professional associations and institutions, and the drug database of the Agency for Medicines and Medical Products will be searched. Results: The main specificities of the use of all first and second generation antipsychotics registered in Croatia in pregnant women have been identified and presented in one place. Conclusion: From a safety perspective, the substantial and reassuring data on atypical antipsychotics generally does not suggest significantly increased risk of congenital malformations. Although the risks of congenital malformations are not significantly increased, data on other pregnancy outcomes like miscarriage, stillbirth, preterm birth, small for gestational age, neonatal adjustment, and childhood neurodevelopment, are generally insufficient to provide reliable estimates. Typical antipsychotics, as well as atypical ones, do not cause an increase in the rate of congenital malformations above the population norm. According to the available data, they don't present an increased risk of miscarriage or stillbirth. It is possible they increase the risk of premature birth. The actual choice of drug for pregnant woman must take into account other factors, not only safety data. It is crucial to consider the individual medical history, characteristics and response to treatment, side effect profile and patient preferences achieving better treatment outcomes. |