Procesi definiranja problema i prioriteta u stvaranju inovacijske politike u Hrvatskoj iz perspektive diskurzivnog institucionalizma
| Autor: | Mršić, Antonija |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Petković, Krešimir |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2018 |
| Předmět: |
interesi aktera
Croatia Hrvatska javnopolitičke ideje inovacijska politika policy processes udc:351(043.3) Particular activities of public administration policy ideas analiza diskursa procesi stvaranja javne politike SOCIAL SCIENCES. Political Science. Public Policies/Public Management innovation policy Posebne djelatnosti javne uprave DRUŠTVENE ZNANOSTI. Politologija. Javne politike/javno upravljanje discourse analysis policy actors' interests |
| Popis: | Predmet istraživanja je inovacijska politika u Hrvatskoj u razdoblju 2006.-2016. godine smještena u specifični društveno-ekonomski kontekst europeizacije i ekonomsko-financijske krize. Cilj istraživanja bio je utvrditi koje ideje sadrži „primordijalna juha“ inovacijske politike, kakav je institucionalni kontekst u kojemu one putuju, kako i koje diskurse stvaraju, te kako u odabranom slučaju diskurs utječe na procese javnih politika, tj. na uspješnost diskurzivno posredovanih ideja u njihovu dolasku na politički dnevni red. Primjenom metode kritičke analize diskursa na prikupljenom istraživačkom materijalu iz polustrukturiranih intervjua s akterima i pisanih dokumenata, pokazalo se kako se radi zadobivanja pozicije moći dužnosnika i državnih službenika ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici, samo normativno prihvaća zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi aktera, dok su u pozadini prisutne ideje ekonomije razmjera i industrijske proizvodnje koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Industrijski diskurs postaje dominantan diskurs, a inovacijska politika na dnevni red dolazi posredstvom birokratskog diskursa, jer se novo viđenje problema, nova rješenja te „prozori mogućnosti' u toj politici uspješno usklađuju kroz prizmu dostupnih izvora financiranja. Znanje koje imaju akteri uključeni u proces stvaranja inovacijske politike stvoreni su u okvirima stvaranja diskursa, pa se tumačenje inovacijske politike prilagođava kako bi se zadobilo moć, pri čemu diskurs konkurentnosti Europske unije služi kao podrška. Moć se zadobiva kontrolom diskursa koji je u institucionalnom okruženju normativno prikladan. Istraživanje je pokazalo kako ideje, interesi i institucije imaju konstitutivni i komplementarni karakter u promjeni javne politike, a povezuje ih diskurs. Ideja dolazi na politički dnevni red kada se uspješno povežu ideja, interesi i institucionalni kontekst u dinamičnom procesu nadmetanja za moć u kojem se mehanizmi moći stvaraju diskurzivno. The subject of this research is the innovation policy in Croatia in the period 2006 - 2016. in the specific socio-economic context of Europeanization and the economic-financial crisis. The aim of the research was to find out which ideas contain the "primordial soup" of the Croatian innovation policy arena, what are the characteristics of the institutional context in which they travel, how and which discourses they create, and how in a given case the discourse influences the public policy processes, i.e. the success of discursively mediated ideas in their arrival on the policy agenda. By applying the method of critical discourse analysis on the collected research material from semi-structured interviews with policy actors and written policy documents, the analysis has shown that for the achievement of the position of power of political officials and civil servants, the idea of knowledge economy as a fundamental idea present in innovation policy, was only normatively accepted due to the EU membership conditionality, in order to legitimize policy actors' interests, while the existing background ideas are those of economy of scale and industrial mass production which negatively affect the ability for policy change and creation of an integrated innovation policy. Industrial discourse becomes the dominant discourse, and innovation policy comes on the agenda through bureaucratic discourse because new problems, new solutions and "windows of opportunity" in this case are successfully matched through the prism of available sources of funding. Knowledge, which the actors involved in the process of innovation policy making have, is created within the framework of discourse formation, leading to the adaptation of the interpretation of innovation policy that the actors have with the aim of gaining power, whereby the EU's competitiveness discourse serves as a support. Power is gained by the control of discourse that is normatively appropriate in the institutional environment. Research has shown that ideas, interests and institutions have a constitutive and complementary role in public policy change and discourse serves as a linkage. A policy idea arrives on the political agenda when ideas, interests and institutional context are successfully matched in the dynamic process of competition for power in which mechanisms of power are created via discourse. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|