Varijable koje razlikuju talentirane od manje talentiranih mladih sportaša – komparativna studija

Autor: Emanuel Johannes Spamer, Mercia Coetzee
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2002
Předmět:
Zdroj: Kinesiology
Volume 34.
Issue 2.
ISSN: 1848-638X
1331-1441
Popis: The identification of talented youth sportsmen and sportswomen has drawn the attention of many researchers over the past two decades. A need for research on team sports has been highlighted. The aim of this comparative study is firstly to investigate the variables which distinguish between talented and less talented participants in youth sport with reference to four team sports and secondly to identify the prediction functions for each of the four team sports that can be used to identify talented sports-persons. The five studies that were used in this study that has been done over the past six years, are: 11-year-old rugby players (N=218), 16-year-old rugby players (N=84), 16-year-old soccer players (N=37), 15-year-old field hockey-players (N=52) and 12- year-old netball players (N=41). According to the results the prediction functions were developed according to those variables that distinguish best between talented and less talented players
Uvod U posljednja dva desetljeća broj istraživanja o prepoznavanju talenata u području sporta raste. Singer i suradnici (1993) smatraju da je svim metodama koje se koriste za prepoznavanje talenata u području sporta cilj predvidjeti buduća postignuća na temelju sportaševih trenutačnih sposobnosti i na temelju okolinskih uvjeta u kojima se te sposobnosti manifestiraju. Heilburn (1966) podržava sljedeću tvrdnju: “Prepoznavanje talenata ustvari vrednuje aktualno, a ne moguće.” Literatura navodi brojne prednosti prepoznavanja talenata u mladoj dobi. Talentiranom djetetu omogućit će se primjeren trenažni program što je istodobno i ekonomska pogodnost i za roditelje i za zemlju. Djecu se također usmjerava u onaj sport koji im najbolje odgovara. Potraga za potencijalnim prvacima među mladim sportašima je gotovo svakodnevna i nezaobilazna praksa u vrhunskom sportu, osobito nakon što je postalo općenito poznato da i mladi sportaši žele postići uspjeh u određenoj sportskoj disciplini. Rano prepoznavanje talenata također može rezultirati boljim postignućima, višom razinom tehničke i taktičke pripremljenosti potencijalno nadarenoga sportaša, što mu, s druge strane, omogućuje postizanje vrhunskog rezultata kada se uključi u sustav vrhunskog natjecanja (Woodman, 1985). Postupci za identifikaciju talentiranih sportaša za ekipne sportove tek su nedavno razvijeni i još su u fazi razvoja. Provedeno je nekoliko istraživanja u kojima se pokušalo odrediti koje varijable diskriminiraju uspješne i manje uspješne mlade sportaše (Hare, 1997; Pienaar i Spamer, 1998; Spamer, 2000; Nieuwenhuis i Badenhorst, 2000). Te se varijable mogu koristiti za identifikaciju nadarenosti i za predikciju uspješnosti budućih sportaša. Cilj je ovog istraživanja, prije svega, istražiti varijable koje razlikuju nadarene od manje nadarenih mladih sportaša i to za četiri ekipna sporta, te utvrditi njihovu prediktivnu funkciju koja bi se mogla koristiti za prepoznavanje sportskih talenata u svakom od tih sportova. Materijal i metode Osmišljen je skup specifičnih igračkih (situacijskih) varijabli, varijabli za procjenu motoričkih sposobnosti te antropometrijskih i psiholoških osobina (psihološke varijable nisu uporabljene u svim sportovima) za razne ekipne sportove. Korišteni su parametri deskriptivne statistike (aritmetička sredina i standardna devijacija) te metode za utvrđivanje statističke značajnosti razlika. Na temelju dobivenih rezultata učinjena je koračna (stepwise) diskriminacijska analiza kako bi se ekstrahirao niz varijabli koje maksimalno razlikuju talentirane (uspješne) i manje talentirane (manje uspješne) skupine mladih sportaša (Thomas i Nelson, 1985). Utvrđena je prediktivna funkcija koja istraživačima omogućje klasifikaciju mladih sportaša i sportašica kao potencijalno uspješnih i manje uspješnih sportaša. U nastavku slijedi kraće objašnjenje istraživačkog nacrta i postupka za pet istraživanja koja su uključena u raspravu. Rezultati Ragbi (jedanaestogodišnjaci) Istraživanje su proveli Pienaar i Spamer (1996). Usporebeni su rezultati talentiranih (N=45) i manje talentiranih (N=173) igrača. Korišten je sklop od 35 testova koji se sastojao od: 6 specifičnih situacijskih testova, 8 fizičkih i motoričkih testova te 21 antropometrijske varijable. Psihološko testiranje nije provedeno na ovoj skupini sportaša. Dokazano je da djeca te dobi ne razumiju potpuno varijable za procjenu konativnih i kognitivnih osobina. Ragbi (šesnaestogodišnjaci) Istraživanje je proveo Hare (1997). Rezultati talentiranih ragbi igrača (N= 43) uspoređeni su s rezultatima manje talentiranih (N=41). Korišten je sklop od 62 testa koji se sastojao od 16 specificnih situacijskih testova, 13 fizičkih i motoričkih testova, 13 antropometrijskih varijabli i 26 psiholoških varijabli. Nogomet (šesnaestogodišnjaci) Istraživanje je proveo Badenhorst (1998). Uspoređeni su rezultati talentiranih (N=20) i manje talentiranih sportaša (N=17). Korišten je sklop od 58 testova koji je cinilo 6 specifičnih situacijskih testova, 12 motoričkih testova, 34 antropometrijske varijable i 5 psiholoških varijabli. Hokej na travi (petnaestogodišnjakinje) Istraživanje je proveo Nieuwenhuis (2000). Rezultati talentiranih hokejašica na travi (N=25) usporebeni su s rezultatima manje talentirane grupe (N=27). Korišten je sklop od 43 različita testa, sastavljen od 9 specifičnih situacijskih testova, 17 motoričkih testova, 18 antropometrijskih i 9 psiholoških varijabli. Netball (dvanaestogodišnjaci) Istraživanje je proveo Karstens (2001). Uspoređeni su rezultati talentiranih (N=21) i manje talentiranih (N=20) sportaša. Korišten je sklop od 28 testova: 6 specifičnih situacijskih testova, 12 fizičkih i motoričkih testova, 11 antropomet- rijskih varijabli. Iskustvo je pokazalo da psihološki testovi nisu osobito pogodni za tu dob. Rezultati 11-godišnjih ragbijaša pokazuju da su antropometrijske varijable te motoričke sposobnosti najbolji diskriminatori između talentiranih i manje talentiranih sportaša. U tako mladoj dobi vještine nisu toliko važne kao tjelesna građa. U dobi od 16 godina, pak, tjelesna je građa ragbijaša još uvijek važna, ali su specifične ragbijaške vještine također važne za visoko kvalitetnu izvedbu i rezultate. Za hokejašice na travi komponente prediktivne funkcije čine za igru specifične situacijske varijable, varijable motoričkih sposobnosti te psihološke varijable. Pokazalo se da su za razlikovanje talentiranih od manje talentiranih nogometaša za igru speci- ficne situacijske varijable, kao i antropometrijske varijable najvažnije. Kao i za jedanaestogodiš- njake, i ovdje su antropometrijske varijable tako- ber dobar diskriminator. Za netball se pokazalo, kao i kod mladih ragbijaša, da su u dobi od 12 godina također važne situacijske varijable. Zaključak Čini se kako različite varijable razlikuju talentirane od manje talentiranih sportaša različite dobi u različitim sportovima. Treneri se mogu koristiti različitim prediktivnim funkcijama kako bi u populaciji vršnjaka prepoznali (identificirali) talentirane mlade sportaše i sportašice. Prediktivne funkcije opisane su u odnosu na razlicite primjene. Preporučuju se daljnja istraživanja i to u podrucju različitih sportova i na sportašima različite dobi. Navedena istraživanja trebala bi se koncentrirati na za sport specifične situacijske te na suvremeno koncipirane antropometrijske i psihološke varijable. Ostali faktori identifikacije talenata, kao što su sposobnost odlučivanja, obiteljska povijest i slično, također bi trebali biti uključeni u sklopove testova.
Die Identifikation von talentierten jungen Sportlern und Sportlerinnen hat die Aufmerksamkeit der Forscher seit mehr als zwanzig Jahren erregt. Es ergab sich als notwendig, Mannschaftssport zu erforschen. Das Ziel dieser vergleichenden Studie war, vor allem, die Variablen, die die talentierten Teilnehmern im Jugendsport von denjenigen, die weniger talentiert sind, unterscheiden, zu analysieren im Bezug auf vier Mannschaftsportarten. Das zweite Ziel bestand darin, die Erwartungsfunktionen, die für die Identifikation von talentierten Sportlern verwendet werden können, für jede von den vier Mannschaftssportarten zu identifizieren. Fünf Studien, die in dieser sehchsjährigen For- schung verwendet wurden, umfassten: 11jährige Rugbyspieler (N=218), 16jährige Rugbyspieler (N=84), 16jährige Fußballspieler (N=37), 15jährige Feldhockeyspieler (N=52) und 12jährige Netballspieler (N=41). Den Ergebnissen zufolge wurden die Erwartungsfunktionen laut denjenigen Variablen entwickelt, die am besten die talentierten von den weniger talentierten Sportlern unterscheiden.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: