Assessment of coarse and fine hand motor performance in asymptomatic subjects exposed to hand-arm vibration
| Autor: | Martin B. Popević, Srđan M. Janković, Srđan S. Borjanović, Slavica R. Jovičić, Lazar R. Tenjović, Aleksandar P.S. Milovanović, Petar Bulat |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2014 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Arhiv za higijenu rada i toksikologiju Volume 65 Issue 1 |
| ISSN: | 1848-6312 0004-1254 |
| Popis: | A frequently encountered exposure profile for hand-arm vibration in contemporary occupational setting comprises workers with a long history of intermittent exposure but without detectable signs of hand-arm vibration syndrome (HAVS). Yet, most of the published studies deal with developed HAVS cases, rarely discussing the biological processes that may be involved in degradation of manual dexterity and grip strength when it can be most beneficial - during the asymptomatic stage. In the present paper, a group of 31 male asymptomatic vibration-exposed workers (according to the Stockholm Workshop Scale) were compared against 30 male controls. They were tested using dynamometry and dexterimetry (modelling coarse and fine manual performance respectively) and cold provocation was done to detect possible differences in manual performance drop on these tests. The results showed reduced manual dexterity but no significant degradation in hand grip strength in the exposed subjects. This suggests that intermittent exposure profile and small cumulative vibration dose could only lead to a measurable deficit in manual dexterity but not hand grip strength even at non-negligible A(8) levels and long term exposures. U suvremenim uvjetima profesionalne izloženosti vibracijama koje se prenose preko ruke i šake, često se mogu vidjeti radnici koji su, i pored dugotrajne povremene izloženosti, i dalje bez uočljivih simptoma vibracijske bolesti. U većini dosadašnjih istraživanja analizirani su ispitanici s razvijenom kliničkom slikom vibracijske bolesti, uz rijetka razmatranja bioloških procesa koji mogu biti uključeni u degradaciju ručne spretnosti i snage stiska šake, osobito u asimptomatskoj fazi, kada bi to bilo od najveće koristi. U ovom su istraživanju uspoređene dvije skupine ispitanika: izložena skupina – 31 radnik izložen lokalnim vibracijama koji prema Stockholmskoj klasifikaciji nema simptome vibracijske bolesti, i kontrolna skupina – 30 radnika koji nisu izloženi lokalnim vibracijama. Svaki je ispitanik bio podvrgnut dinamometrijskom i deksterimetrijskom testiranju (model za grubu i finu motoričku funkciju šake) te testu provokacije hladnoćom radi usporedbe pada motoričkih funkcija šake. U izloženoj skupini zabilježen je pad fine motoričke funkcije, ali ne i snage stiska šake. Rezultati upozoravaju na mjerljiv deficit grube ali ne i fine motoričke funkcije šake kod povremene izloženosti s malim kumulativnim dozama, čak i kada se radi o dugotrajnoj izloženosti nezanemarivim razinama A(8). Vibracijama inducirane lezije živčanih vlakana i/ili mehanoreceptora, koji osiguravaju senzornu povratnu vezu za signale pokreta – čime kontroliraju zadatke koji iziskuju precizno kretanje prstiju – mogle bi biti odgovorne za uočeno smanjenje ručne spretnosti. Taj mehanizam, međutim, nije potreban za kontrolu grube sile stiska. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|