Kult svetog Peregrina u ranosrednjovjekovnom Zadru
| Autor: | Nicholas Everett |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2015 |
| Předmět: |
Zadar
rani srednji vijek sveci povijest Crkve Dalmacija Bizantsko Carstvo papinstvo papa Grgur I Papa Ivan IV Italija Langobardi Pescara/Aternum rukopis arheologija pokop Avari rani Slaveni Salona Ravenna Rim early Middle Ages saints church history Dalmatia Byzantine empire papacy Pope Gregory I Pope John IV Italy Lombards manuscript archaeology burial Avars early Slavs Rome |
| Zdroj: | Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku Volume 108 Issue 1 |
| ISSN: | 1849-5672 |
| Popis: | U ovom se članku ispituju podaci o ranosrednjovjekovnom Zadru sadržani u hagiografskom tekstu pisanom na latinskom jeziku pod nazivom Muka Ceteja iz Pescare, u kojemu se tvrdi da je tijelo tog talijanskog sveca oko godine 592. pokopano u Zadru, gdje je štovan kao “mučenik Peregrin”. Preispitivanje Cetejeve muke u svjetlu novih dokaza, uključujući zanemareni rukopis tog teksta iz dvanaestoga stoljeća, razotkriva njegovu povijesnu i topografsku točnost u odnosu na Pescaru i langobardske najezde na Italiju te iziskuje ponovnu ocjenu epiloga Muke u odnosu na Zadar. Iznosi se teza da je “zadarski” epilog ključ za datiranje nastanka Muke u prvu polovicu sedmoga stoljeća jer se u njemu ogleda papinski interes nad provincijom Dalmacijom i carski nadzor nad njom u doba kada Zadar postaje njezin glavni grad, nakon napuštanja Salone zbog avarskih i slavenskih najezda u razdoblju od 614. do 640. godine. Rukopis iz dvanaestog stoljeća u “zadarskom” epilogu sadrži i više pojedinosti, koje su ovdje prepisane, prevedene na engleski i razmotrene zajedno s fragmentarnim povijesnim zapisima o onodobnom Zadru, uključujući novija arheološka iskopavanja u Zadru i drugdje u Dalmaciji. Zajednički promatrani, ovi dokazi bacaju svjetlo na tijesne veze Dalmacije s bizantskom Italijom i njezinu ključnu ulogu u zadržavanju carskog nadzora nad Jadranom. This article examines information on early medieval Zadar contained in a Latin hagiographical text, the Passion of Cetheus of Pescara, which claims that the Italian saint’s body was interred at Zadar and worshipped as “the martyr Peregrinus” around 592 A.D. Reconsideration of the Passion of Cetheus in the light of new evidence, including a neglected twelfthcentury manuscript of the text, reveals its historical and topographical accuracy with respect to Pescara and the Lombard invasions of Italy, and demands a reevaluation of the Passion’s epilogue concerning Zadar. It is argued that the Zadar epilogue provides the key to dating the Passion’s composition to the first half of the seventh century, for it reflects papal interest and imperial control over the province of Dalmatia when Zadar became its capital city after the abandonment of Salona due to Avar and Slav invasions 614-640 AD. The twelfth-century manuscript also contains more detail in the Zadar epilogue that is here transcribed, translated into English and considered alongside the fragmentary historical record for Zadar in this period, including recent archaeological excavations in Zadar and elsewhere in Dalmatia. Considered together the evidence highlights Dalmatia’s close connections with Byzantine Italy and its key role in maintaining imperial control of the Adriatic Sea. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|