Multikulturalnost i multikulturalizam u postkolonijalnom 'stanju stvari': Dislocirani identitet, pričanje zajednice, književnost i druge Hrvatske

Autor: Boris Škvorc
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2010
Předmět:
Zdroj: Croatian Studies Review
Volume 6
Issue 1
ISSN: 1440-0448
Popis: Sažetak Ovaj tekst bavi se problemima multikulturalizma i multikulturalnosti u postkolonijalnom okruženju koje pokušava dekodirati identifikacijske obrasce na temelju kojih se u sredini ‘prve’ i ‘druge’ kulture određuje pozicioniranja iz kojih se ‘priča’ zajednica, odnosno gdje se konstruiraju obrisi kolektivnog identiteta nacije (i iseljeničke zajednice). U tom smislu multikulturalizam se prikazuje kao politička praksa kontrole, a multikulturalnost kao stanje stvari na terenu, odnosno kao mjesto na kojem dolazi do sučeljavanja označiteljskih praksi i diseminacije koja uvjetuje nivoe razlike i razlikovnosti između dominirajuće zajednice unutar interesa koje se odvija proces uslojavanja jedinstva i iskoraka u drugo, odnosno u prostor etničke i etičke različitosti na temelju koje i opstoji koncept multikulturalnosti. Gledano iz perspektive postkolonijalne razlike ovdje se paralelno odvijaju dva procesa. S jedne strane u okviru matične kulture stvara se razlika koja se odnosi prema ishodišnim kulturama, odnosno onima koje su uvjetovale nacionalnu priču. S druge pak strane nacionalna kultura u drugoj sredini proizvodi se kao razlika u odnosu na kulturu domaćina prema kojoj teži razlikovnost multikulturalne drugosti. Dinamični odnos ne-pripadanja prema dvama kulturalnim obrascima, onom kulture domaćina i onom ishodišne kulture razlikovnosti, u središtu je ovog rada. Kultura i naracija priče o pri/povijesti razlike u odnosu na matičnu kulturu i kulturu koja okružuje izdvojenu kulturu razlike bitno utječe na autopredodžbe koje stvara takav izdvojeni korpus i heteropredodžbe koje on proizvodi u odnosu na druge i koji drugi, isto tako, proizvode u odnosu na njegovo ishodišno polazište. Svijest o tom procesu ne utječe samo na sliku ishodišne kulture o sebi samoj, već još jasnije ukazuje na mehanizme kojima ishodišna kultura proizvodi autopredodžbe i heteropredodžbe o sebi i drugima, pozicionirajući se na kulturološkoj mapi suvremenog globalnog svijeta koji, na površinskoj razini komunikacije, dokida razlikovnost. Upravo priča o kulturi razlike u većinskoj kulturi domaćina predstavlja pozitivnu potenciju u mogućoj priči o razlici koja, unatoč globalističkim procesima, stoji u temelju svake nacionalne kulture i njezina narativa, onog kojim ovaj definira vlastitu imaginarnu zajednicu. Tako druga Hrvatska u mnogome ukazuje na probleme definicije vlastita identiteta u ishodišnom prostoru razlikovnosti koji se, iz političkih nagovora i sustava aproprijacija, često ne problematizira kao prostor mogućeg dijaloga već se nameće kao monološko jedinstvo zajedništva, kako u priči o vlastitoj književnoj (umjetničkoj, kulturološkoj) produkciji, tako i u političkoj pragmatičkoj konsolidaciji nacionalnog (dogovorenog) narativa.
This article is concerned with the problems of multiculturalism and multicultural approaches to the communities in postcolonial environments. The major task is to identify the patterns in which the dominant and the other culture position themselves towards the problem of narration of the nation, that is the problem of perception of the nation through the stories. It is a study of the positioning towards the problem of collective identity of the nation (and émigré communities) as well as the influence of mainstream culture upon these communities. From a perspective of postcolonial difference, we can see two parallel processes taking place. On one side there is a difference produced from the émigré culture that is in relationship with the culture of the country of origin. On the other side, national culture that originates in the environment of the other culture positions itself as a culture of difference in relationship towards the culture of host country. A dynamic strategy of not/belonging in relationship towards two cultures (the culture of the country/nation of origin and the culture/country of host nation is in a centre of attention of this study. In this environment the phenomenon of imaginary homeland with all its mythologemes and ideologemes is studied based on the corpus of literary work, political writing and the imaginary space (and time) produced in ethnic press.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: