Zablude o objektivnoj znanosti i subjektivnoj umjetnosti
| Autor: | Miroslav Huzjak, Milan Polić |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2006 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Metodički ogledi : časopis za filozofiju odgoja Volume 13 Issue 1 |
| ISSN: | 1848-2325 0353-765X |
| Popis: | Ljudsko biće doživljava sigurnost kada pretpostavlja da posjeduje dovoljno informacija kojima može predvidjeti budućnost, koje se tada ne plaši. Načini prikupljanja i tumačenja podataka o “stvarnosti” unazad nekog vremena povjerena je “objektivnoj” znanosti. Prateći, međutim, razvojni put znanstvenih koncepata, pokazuje se da je moderna znanost, kao i predmoderno mišljenje prije nje, morala izmišljati – a ne otkrivati – teorije, sustave, unutar kojih su prikupljeni podaci dobivali smisao i prediktibilnost. Primjeri tumačenja gravitacije, dvojnog valno-čestičnog karaktera svjetlosti i različitih modela atoma zbunjuju čitatelja naviknutog na jednoznačna tumačenja koja je stekao tijekom svojeg obrazovanja. Kvantna fizika je ukazala na mnoge misaone probleme, uključujući i činjenicu da samo istraživanje poremećuje sustav koji se istražuje, dovodeći tako do načela neodređenosti – zbog perciptivnih karakteristika našeg uma, moguće je opaziti samo ono što se (pre)poznaje, pa znanost zapravo istražuje samo unutar sebi dostupnih kategorija. Izuzetni pojedinci pak divergentnim mišljenjem čine isto što i umjetnici – mijenjaju perspektivu, revolucioniraju dostupne kategorije i nude novo poimanje svijeta, proizvodeći i vjeru u njih. Human beings experience the feeling of safety when they assume that they are in possession of sufficient pieces of information with which they are able to foretell the future, which they are then no longer afraid of. The ways of gathering and interpreting the data of “reality” were placed in the hands of “objective” science some time ago. However, following the developmental course of scientific concepts shows that modern science, as well as pre-modern thought preceding it, had to invent – rather than discover – theories, systems, within the framework of which the gathered data acquired meaning and predictability. Examples of interpreting gravity, the dual wave-particle character of light and the various models of atom confuse readers used to unambiguous interpretations they acquired during the course of their education. Quantum physics has pointed out numerous problems, including the fact that the very research itself disturbs the system being researched, thus leading to the principle of indeterminacy – due to the perceptive characteristics of our mind we can perceive only that which we (re)cognise, meaning that science, in fact, researches only within its self-accessible categories. Exceptional individuals with their divergent thinking, on the other hand, do the same thing as artists do – they change perspective, they revolutionise the available categories and offer a novel conception of the world, at the same time producing faith in the same. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|