Neprepoznati prijelom posteromedijalnog nastavka talusa: prikaz slučaja i pregled literature
Autor: | Srđan Rogošić, Ivan Bojanić, Igor Borić, Anton Tudor, Dubravka Srdoč, Branko Šestan |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2010 |
Předmět: | |
Zdroj: | Acta clinica Croatica Volume 49 Issue 3 |
ISSN: | 1333-9451 0353-9466 |
Popis: | In this report, we present a rare case of an initially unrecognized fracture of the posteromedial process of the talus sustained in a seldom reported position of dorsiflexion and supination of the foot. Fractures of the posteromedial process of the talus are very rare and represent an important diagnostic problem. Difficult x-ray visualization makes these fractures often misdiagnosed as ankle sprains. Complications due to this kind of fractures can include serious consequences such as avascular osteonecrosis, tarsal tunnel syndrome, post-traumatic osteoarthritis, or chronic pain. Timely diagnosis represents an important factor in the development of these conditions. A heightened awareness in examining ankle traumas with specific patient history details is of great importance. The most common mechanism of injury includes dorsiflexion and pronation of the foot. However, in an increasing number of cases alternative mechanisms have been described, all including high-energy impacts. Our patient sustained a fracture of the posteromedial process of the talus in dorsiflexion and supination with high-energy impact due to a 3-m fall. The patient was treated with excision of the fragment six months after the injury, and 18 months after the surgery the patient returned to his normal daily activities with significantly less pain in the posteromedial part of the ankle. U ovom prikazu opisujemo rijedak slučaj prvotno neprepoznatog prijeloma posteromedijalnog nastavka talusa zadobivenog u položaju dorzifleksije i inverzije stopala. Prijelomi posteromedijalnog nastavka talusa su iznimno rijedak i važan dijagnostički problem. Poradi otežane radiološke vizualizacije često se pogrešno dijagnosticiraju i to najčešće kao distorzija gležnja. Komplikacije ovakvih prijeloma mogu biti ozbiljne, a kao najčešće i najozbiljnije ističu se nastanak avaskularne nekroze kosti, sindrom tarzalnog tunela, poslijetraumatski osteoartritis ili kronična bol. Stoga je pravodobna dijagnoza od iznimne važnosti da bi se izbjegle moguće komplikacije. Potrebna je veća pozornost pri probiru ozljeda gležnja sa specifičnim anamnestičkim detaljima. Najčešći mehanizam nastanka ovakvog prijeloma je dorzifleksija i everzija stopala. Međutim, u sve većem broju slučajeva opisuju se i drugačiji mehanizmi ozljede koji uključuju prijenos jake mehaničke sile. Naš bolesnik je zadobio prijelom posteromedijalnog nastavka talusa u rijetko opisanoj dorzifleksiji i inverziji, s prijenosom jake mehaničke sile, prilikom pada s 3 metra visine. Isprva je pogrešno liječen zbog distorzije talokruralnog zgloba, a poradi kontinuirane boli učinjena je ekscizija fragmenta šest mjeseci nakon ozljede. Osamnaest mjeseci nakon zahvata bolesnik se u potpunosti vratio svakodnevnim aktivnostima uza značajno manju bolnost u posteromedijalnom dijelu gležnja. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |