Intrapreneurship and Self-management Tradition: Segment Sample Approach
Autor: | Siniša Zarić, Vojislav Babić |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2017 |
Předmět: | |
Zdroj: | Obrazovanje za poduzetništvo-E4E : znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo Volume 7 Issue 2 |
ISSN: | 1849-661X 1849-7845 |
Popis: | Intrapreneurship is a process of forming small autonomous units within the companies which are given necessary resources in order to achieve greater flexibility and adaptability to changes in the environment. Intrapreneurship encourages and stimulates creativity, talent and ideas of employees in order to achieve a profitable enterprise for the company (Babić and Zarić, 2017). From formulating the notion of intrapreneurship (Pinchot, G. and Pinchot, E., 1978; Pinchot, G., 1985), researches can be divided into three phases. The first phase emphasizes the positive impact of innovations, risk taking, employee manager support, organizational renewal and revitalization of the company. The second phase is focused on the analysis of intra-entrepreneurial behavior in large US companies (Sadana and Jidda, 2016). In the third phase, it has been accepted that American experience can not be generalized to different cultures and company sizes, because there are significant discrepancies (Antoncic, 2007). Reviving interest in intrapreneurship, Babić and Zarić (2017) proved the influence of intrapreneurship on the volume of business and investment trend of large companies. Providing opportunities to undertake business initiatives, to access the resources for the realization of innovation and tolerance for mistakes, intrapreneurship allows employees to put themselves in the role of entrepreneurs within large companies. A set for intrapreneurship measuring containing 10 indicators was created for the needs of this research. The sample included 25 large Serbian companies and the data were collected using a questionnaire with closed answers, together with Likert scales. The sample was divided into 2 segments. The first segment included companies being present on Serbian market from the period before 1991, while the second segment contained companies operating on the same market after 1991. The main purpose of the research was to determine the systematic differences between the segments (Samary, 1988; Ward, 1958) and to explain their causes from the point of view of institutional economics. Unutarnje poduzetništvo proces je formiranja malih autonomnih jedinica unutar tvrtki kojima se daju neophodna sredstva s ciljem postizanja veće fleksibilnosti i adaptivnosti na promjene u okruženju. Unutarnje poduzetništvo ohrabruje i potiče kreativnost, talent i ideje zaposlenih s ciljem postizanja profitabilnog poduzeća unutar tvrtke (Babić, Zarić, 2017). Od formuliranja pojma unutarnjeg poduzetništva (Pinchot, G., Pinchot, E., 1978; Pinchot, G., 1985), istraživanja se mogu podijeliti u tri faze. Prva faza naglašava pozitivni utjecaj inovacija, preuzimanja rizika, menadžerske podrške zaposlenoga, organizacijske obnove i revitalizacije tvrtke. Druga je faza usmjerena na analizu unutar poduzetničkog ponašanja u velikim američkim tvrtkama (Sadana, Jidda, 2016). U trećoj fazi zaključeno je da se, zbog značajnih razlika, američko iskustvo ne može preslikati na druge kulture i veličine tvrtki (Antoncic, 2007). Oživljavajući interes za unutarnje poduzetništvo, autori su (2017) dokazali utjecaj unutarnjeg poduzetništva na obujam poslovanja i investicijski trend velikih tvrtki. Osiguravši pogodnosti za preuzimanje poslovne inicijative, pristup sredstvima s ciljem ostvarivanja inovacija i tolerancije pogreški, unutarnje poduzetništvo dopušta zaposlenima stavljanje u ulogu poduzetnika velikih tvrtki. Za potrebe ovoga istraživanja, sastavljen je set za mjerenje unutarnjeg poduzetništva koji sadrži 10 pokazatelja. Uzorak obuhvaća 25 velikih srpskih tvrtki. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika s odgovorima zatvorenoga tipa i Likertovim ljestvicama. Spomenuti uzorak podijeljen je u dva segmenta – prvi uključuje tvrtke prisutne na srpskom tržištu prije 1991. godine, dok drugi obuhvaća tvrtke koje posluju nakon 1991. godine. Glavni je cilj istraživanja utvrditi sistemske razlike među segmentima (Samary, 1988; Ward, 1958) i objasniti uzroke s gledišta institucionalne ekonomije. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |