ISTRAŽIVANJE UTJECAJA VAĐENJA MORSKOG PIJESKA U VODAMA OTOKA TUNDA U INDONEZIJI NA TEMELJU MODELIRANJA MIKE 21

Autor: Wahyudi, Wawan, Martono, Dwi Nowo, Utomo, Suyud Warno, Sutjiningsih, Dwita
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2023
Předmět:
Zdroj: Croatian Journal of Fisheries : Ribarstvo
Volume 81
Issue 2
ISSN: 1848-0586
1330-061X
Popis: In Indonesia, sea sand mining was introduced in the late 1970s, and one of the sites is Banten Province, Indonesia. Sea sand mining in Banten waters began in 2003 after the issuance of a permit by the Regent of Serang Regency, namely Decree No. 540/Kep.68/Huk/2003, which was updated by the Regional Regulation of Serang Regency No. 2 of 2013 on the Zoning Plan for Coastal and Small Island Areas in Serang Regency for 2013-2033. Studies related to marine sand mining in Banten, Indonesia are required in accordance with the principle of ecosystem sustainability. The objective of this study is to analyze the impact of sea sand mining on the ecological quality of coral reefs and hydro-oceanographic hue on Tunda Island. The survey method was used to determine the coral reef cover, while the hydrodynamic aspects were carried out by simulating bathymetric data, tidal and wave patterns. In addition, a simulation of sediment distribution was performed to determine the effects of sea sand mining using MIKE 12 sand transport module. The percentage of coral cover in the west, east and south of Tunda Island was 66.00%, 39.67% and 28.15%, respectively. The maximum sea depth around the study site reached 70 m, while it is relatively shallow in the mining area. In the last 14 years, the prevailing wave height ranged from 0.5-0.75 m or 49.02%, and 0.25-0.50 m or 36.69%. In addition, the concentration of TSS was relatively high, ranging from 40 mg/l to 60 mg/l. From the results, the most commonly observed impact of sea sand mining off Tunda Island was the high concentration of TSS. This can be prevented by rotating TSHD vessels, especially in the areas adjacent to Tunda Island.
U Indoneziji je vađenje morskog pijeska uvedeno kasnih 1970-ih, a jedna od za to važnih lokacija je provincija Banten, Indonezija. Vađenje morskog pijeska u vodama Bantena započelo je 2003. godine nakon što je uprava u Serangu izdala dozvolu, točnije Odlukom br. 540/Kep.68/Huk/2003 koja je ažurirana Regionalnom uredbom Seranga br. 2 iz 2013. godine o Planu prostornog uređenja za obalna i mala otočna područja u pokrajini Serang za 2013.-2033. Istraživanja povezana s aktivnostima vađenja morskog pijeska u Bantenu u Indoneziji potrebna su u skladu s načelom održivosti ekosustava. Ova studija ima za cilj analizirati utjecaj vađenja morskog pijeska na ekologiju koraljnog grebena i hidrooceanografiju otoka Tunda. Napravljena je identifikacija pokrova koraljnog grebena, dok su hidrodinamički aspekti provedeni simulacijom batimetrijskih podataka, uzoraka plime i valova. Osim toga, provedena je simulacija distribucije sedimenta kako bi se odredio utjecaj eksploatacije morskog pijeska korištenjem modula za transport pijeska MIKE 21. Postotak koraljnog pokrivača na zapadu, istoku i jugu otoka Tunda bio je 66,00%, 39,67%, odnosno 28,15%. Najveća dubina mora oko lokacije istraživanja dosegla je 70 m, dok je u području vađenja pijeska ona relativno plitka. U posljednjih 14 godina dominantna visina valova kretala se od 0,5-0,75 m ili 49,02% i 0,25-0,50 m ili 36,69%. Nadalje, koncentracija TSS bila je relativno visoka s vrijednošću od 40 mg/l do 60 mg/l. Na temelju rezultata, najveći identificirani utjecaj vađenja morskog pijeska na otoku Tunda bila je visoka koncentracija TSS-a. To se može spriječiti rotiranjem plovila TSHD, posebno u područjima uz otok Tunda.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: