'Nevaljao' svećenik ili 'nemaran' biskup? – Tužba đakovačkog svećenika Karla Josipa Fučka protiv biskupa Strossmayera 1869. godine

Autor: Ana Biočić
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2015
Předmět:
Zdroj: Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Volume 33
Issue
ISSN: 1848-896X
1330-7134
Popis: U članku se na osnovu arhivske građe Hrvatskog državnog arhiva, Državnog arhiva u Zagrebu i Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu istražuje optužba protiv biskupa Josipa Jurja Strossmayera za zanemarivanje i nepošteno postupanje prema kapelanima svoje Đakovačke biskupije. Optužbu je uputio duhovnim (Metropolitanskom duhovnom stolu u Zagrebu i vikaru Zagrebačke nadbiskupije) i civilnim vlastima (Odjelu za bogoštovje i nastavu pri Zemaljskoj vladi u Zagrebu) kapelan potonje biskupije Josip Karlo Fučko. Budući da o ovim tužbama u historiografiji nema spomena, cilj je rada utvrditi jesu li navedene optužbe istinite, te kako je proces završen kao i njegove posljedice na tužitelja i optuženog. Navedene tužbe su sagledane kroz širi povijesno-politički kontekst. U prvom dijelu rada donose se biografski podaci o tužitelju Fučku koji se kasnije dovode u vezu sa samom optužbom, naime Fučko je bio poznat po svom tužakanju i neprimjerenom vladanju. Potom se rekonstruira tijek tužbe za koju je otkriveno kako je imala i političku pozadinu jer je Fučko bio u dogovoru s vladajućim unionistima kako bi ocrnio biskupa Strossmayera u javnosti, te se iznose posljedice koje je imala za tužitelja i optuženog. Također, određena je pažnja u radu posvećena crkvenim zakonima, koji su tada bili na snazi, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri ih se biskup Strossmayer pridržavao ili ih je kršio. Na kraju se prikazuje Fučkov život nakon tužbe s obzirom na to da je degradiran u status laika, dok za biskupa Strossmayera nije bilo posljedica.
On the basis of archival sources of the Croatian State Archive, the State Archive of Zagreb and the Archdiocesan Archive in Zagreb, this article investigates the complaint against Bishop Josip Juraj Strossmayer for neglect and a dishonest attitude towards the chaplains of his diocese of Đakovo. The complaint was addressed to spiritual authorities (the Metropolitan Spiritual Court in Zagreb and the vicar of the Archdiocese of Zagreb archbishopric) and civil authorities (the Ministry of Religion and Education of the Croatian Government in Zagreb), by the chaplain of the Diocese of Đakovo, Josip Karlo Fučko. Taking into account the fact that this affair is not mentioned in historiography at all, the aim of this article is to establish whether these accusations were true, and what the outcome of the process and the consequences for the plaintiff and defendant were. They are discussed in their wider historical and political context. In the first part of the article, biographical data on the plaintiff, Fučko, later connected to the complaint itself, are given. Specifically, Fučko was notorious for his whining and inappropriate conduct. The course of the events following the complaint is then reconstructed, as well as the consequences for both the plaintiff and the defendant. Fučko was degraded to the status of a layman, while there were no consequences for Bishop Strossmayer. It turned out that the complaint had a political background, because Fučko was in league with the ruling Unionists and wanted to blacken the name of Bishop Strossmayer in public. In the article, attention is also paid to contemporary ecclesiastical laws, in order to establish whether Bishop Strossmayer really had observed them or had broken them. At the end, Fučko’s life after the complaint is also briefly presented.
Databáze: OpenAIRE