Učinak nalbufina ili ketamina na sposobnost ksilazina da održi sedaciju konja u stojećem stavu

Autor: Sharshar, Ahmed, Hammad, Amal, Gadallah, Shaaban, Thabet, Nahed, Misk, Tarek
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2022
Předmět:
Zdroj: Veterinarski arhiv
Volume 92
Issue 4
ISSN: 1331-8055
0372-5480
Popis: Despite the pivotal role of α2-agonists for standing sedation in horses, these drugs possess several dose-dependent side effects. Therefore, this study aimed to determine the effect of nalbuphine or ketamine on xylazine requirements necessary to provide constantly moderate sedation in horses. Five healthy adult horses were subjected to three randomized treatments at one-week intervals as follows: xylazine (XYL) (xylazine: 0.55 mg/kg, IV; saline: bolus & CRI); xylazine/nalbuphine (XYL/NAL) (xylazine: 0.55 mg/kg, IV; nalbuphine: 0.3 mg/kg, IV & 0.23 mg/kg/hour CRI) and xylazine/ketamine (XYL/KET) (xylazine: 0.55 mg/kg, IV; ketamine: 0.1 mg/kg, IV & 0.5 mg/kg/hour CRI). On all occasions, moderate sedation was maintained for 120 minutes by administering additional xylazine boluses (0.14 mg/kg, IV) whenever lower sedation was demonstrated. All treatments were assessed in terms of the degree of sedation, the time of administering the first additional xylazine bolus, and xylazine requirements (presented as mg/kg/hour) for maintaining moderate sedation for 120 minutes. The degree of ataxia and adverse events were also monitored. Sedation scores were significantly higher than the baseline for all treatments over 120 minutes. A longer time before the first additional xylazine bolus and lower xylazine requirements (lower calculated infusion rates) for maintaining moderate sedation were evident following the XYL/NAL and XYL/KET treatments compared to the XYL treatment. All treatments were associated with an acceptable degree of ataxia and limited behavioral effects. In conclusion, both nalbuphine and ketamine were efficient in reducing xylazine requirements for constant sedation in horses. Further study is required for comprehensive testing of all studied combinations to elucidate the potential advantages of the demonstrated xylazine sparing effect.
Unatoč ključnoj ulozi α2-agonista u sedaciji konja u stojećem stavu, ovi lijekovi imaju nekoliko nuspojava koje ovise o njihovoj dozi. Cilj je istraživanja bio odrediti učinak nalbufina ili ketamina na sposobnost ksilazina da održi umjerenu sedaciju u konja. Pet zdravih odraslih konja podvrgnuto je trima randomiziranim pokusima u intervalima od tjedan dana prema sljedećem protokolu: ksilazin (XYL; ksilazin 0,55 mg/kg, iv., fiziološka otopina bolus i CRI); ksilazin/nalbufin (XYL/NAL ksilazin 0,55 mg/kg, iv., nalbufin 0.3 mg/kg, iv. i 0,23 mg/kg/h CRI) i ksilazin/ketamin (XYL/KET; ksilazin 0,55 mg/kg, iv., ketamin 0.1 mg/kg, iv. i 0,5 mg/kg/h CRI). U sve je tri skupine održana umjerena sedacija tijekom 120 minuta. Kad god se pokazala niža sedacija, dodavan je bolus ksilazina (0,14 mg/kg, iv.). Procjenjivan je stupanj sedacije, vrijeme primjene prvog dodatnog bolusa ksilazina i potrebe za ksilazinom (prikazane u mg/kg/h) kako bi se održala umjerena sedacija tijekom 120 minuta. Praćeni su i stupanj ataksije odnosno štetnih događaja. Pokazatelji sedacije bili su znakovito veći u sva tri pokusa tijekom 120 minuta. Dulje vrijeme prije prvog dodatnog bolusa ksilazina i manje potrebe za ksilazinom (niža stopa infuzije) kako bi se održala umjerena sedacija uočeni su nakon primjene XYL/NAL i XYL/KET lijekova u usporedbi sa skupinom koja je primila samo XYL. U sve je tri skupine zapažen prihvatljiv stupanj ataksije i ograničeni učinci na ponašanje. Zaključeno je da su i nalbufin i ketamin učinkoviti u smanjenju potreba za ksilazinom kako bi se održala sedacija u konja. Potrebna su daljnja istraživanja i sveobuhvatno testiranje ovih kombinacija kako bi se ustanovile potencijalne prednosti smanjene primjene ksilazina uočene u ovom istraživanju.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: