Hrvatsko selo na početku 21. stoljeća – studija slučaja općina Gornja Rijeka
| Autor: | Sanja Klempić Bogadi, Sonja Podgorelec, Monika Šabijan |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2015 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja Volume 53 Issue 2 (202) |
| ISSN: | 1849-0387 1846-5226 |
| Popis: | U radu se iznosi dio rezultata provedenog empirijskog istraživanja koje je imalo za cilj produbiti znanstvene spoznaje o kvaliteti života u ruralnim područjima Hrvatske na primjeru općine Gornja Rijeka. Analiziraju se potencijalna migracija stanovništva, procjena ekoloških prednosti i nedostataka života u promatranim ruralnim zajednicama, infrastrukturna opremljenost naselja, subjektivna procjena doživljaja pripadanja ruralnoj zajednici te prijedlozi mjera za poboljšanje kvalitete života. Istraživanje je provedeno metodom ankete tijekom studenog i prosinca 2012. godine na uzorku od 170 ispitanika starih od 18 do 60 godina, što čini otprilike 10% ukupnog broja stanovnika općine. Općina Gornja Rijeka dijeli sličnosti s većinom ruralnih područja u Hrvatskoj, koje karakterizira ekonomska nerazvijenost i demografska regresija. Depopulacija i starenje kao dominantni demografski procesi oblikuju malu zajednicu koju obilježava slabija obrazovna struktura stanovnika, što uz gotovo nepostojeću lokalnu inicijativu čini ograničavajuće čimbenike za pokretanje gospodarskih aktivnosti. Usprkos brojnim ograničavajućim čimbenicima života u ovom području, ispitanici pokazuju visok stupanj zadovoljstva životom u ruralnoj sredini, ali napominju da je pojedine sadržaje društvene i komunalne infrastrukture potrebno značajno unaprijediti. Iako su svjesni brojnih prednosti života u ruralnim sredinama kao što su očuvana priroda, čist zrak, smirenosti i jednostavnost života, manji troškovi života, ekonomskih ih razlozi tjeraju na razmišljanje o migraciji. The paper presents a part of the results of the empirical research aimed at deepening scientific knowledge about the quality of life in rural areas in Croatia on the example of the municipality of Gornja Rijeka. Potential population migration, evaluation of environmental advantages and disadvantages of living in the observed rural communities as well as the infrastructural facilities of settlements, the subjective assessment of the experience of belonging to a rural community, and proposed measures to improve the quality of life have been analyzed. The research was conducted by using the questionnaire method during November and December 2012 on a sample of 170 respondents aged 18 to 60, accounting for about 10 % of the total population of the municipality. The municipality of Gornja Rijeka shares similarities with most rural areas in Croatia that are characterized by economic underdevelopment and demographic regression. Depopulation and ageing, as the dominant demographic processes, shape the small community marked by a lower level of educational population structure which, along with almost no local initiative, represent limiting factors for boosting economic activities. Despite a number of limiting factors of life in this area, the respondents express a high degree of satisfaction with life in rural areas, but they also note that some contents of social and communal infrastructure need to be significantly improved. Although being aware of the many advantages of living in rural areas, such as well-preserved nature, clean air, tranquility and simplicity of life, and lower cost of living, economic reasons force them to think about migration. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|