Akuzativne zamjeničke zanaglasnice ju i je u bosanskome, hrvatskome i srpskome: kontrastivno korpusno istraživanje standardnih i razgovornih idioma

Autor: Kolaković, Zrinka, Jurkiewicz-Rohrbacher, Edyta, Gradischnig, Jasmin Denise
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2023
Předmět:
Zdroj: Jezikoslovlje
Volume 24.
Issue 1. (online first)
ISSN: 1848-9001
1331-7202
Popis: Empirijska su istraživanja o varijaciji u uporabi zanaglasnica iznimno rijetka. Međutim, pažljiva i kontrastivna analiza bosanskih, hrvatskih i srpskih gramatika i ostalih jezičnih priručnika kao što su npr. jezični savjetnici, upućuje na postojanje određenih razlika u uporabi zanaglasnica ne samo među trima standardima nego i unutar njihovih razgovornih idioma. Ovaj se rad bavi razlikama u uporabi dviju varijanata akuzativne zamjeničke zanaglasnice trećega lica jednine ženskoga roda ju i je. Sudeći prema stanju opisanome u gramatikama, uporaba oblika ju znatno je ograničenija u bosanskome i srpskome nego u hrvatskome standardu (cf. Silić i Pranjković 2007; Mrazović i Vukadinović 2009; Ridjanović 2012; Piper i Klajn 2014). Kako bi se utvrdio stvarni raspon razlika u uporabi spomenutih zanaglasnica, primjeri za analizu crpljeni su ne samo iz tradicionalnih referentnih korpusa s jezičnom građom koja bi trebala odražavati stanje u trima standardima (Santos 1998; Utvić 2011; Čermák i Rosen 2012; Brozović Rončević i dr. 2018) nego i iz {bs, hr, sr}WaC-a, triju golemih mrežnih korpusa (Ljubešić i Klubička 2014) pretraživih s pomoću iznimno funkcionalnoga sučelja NoSketchEngine primjenom morfosintaktičkih oznaka, tj. tagova. Ručno je označeno 3916 primjera s akuzativnim zanaglasnim varijantama ju i je. Istraživanje potvrđuje kako jezični korpusi mogu poslužiti za dobivanje prijeko potrebnih uvida u raspon varijacije ne samo s obzirom na normu triju standarda nego i u stvarnoj svakodnevnoj uporabi, odnosno razgovornim idiomima. S pomoću frekvencije varijantnih oblika i konstrukcija u kojima se rabe utvrđuje se u kojoj se mjeri uzus razlikuje od propisane norme. Uopćeni linearni regresijski model otkriva statistički značajne razlike u uporabi akuzativne zanaglasne varijanate ju među standardnim idiomom hrvatskoga s jedne i standardnim idiomima bosanskoga i srpskoga jezika s druge strane. Osim toga, uočeno je da se razgovorni idiomi bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika značajno razlikuju u uporabi zanaglasne varijante ju. Nadalje, podaci pokazuju da je distribucija zanaglasnice ju značajno drukčija u razgovornim nego u standardnim idiomima analiziranih jezika. I na kraju, na temelju uopćenoga linearnoga regresijskoga modela, pokazano je da za razliku od -(j)e završetka riječi koja prethodi zanaglasnici trećega lica ženskoga roda u akuzativu, -(j)u završetak ima statistički značajan utjecaj na izbor među varijantama ju i je. Točnije govoreći, smanjuje vjerojatnost uporabe zanaglasnice ju.
Empirical studies on variation in clitic use are almost entirely lacking. However, a careful contrastive analysis of both BCS grammar books and language advisor handbooks indicates differences in the usage of clitics not only between BCS standard varieties but also within their colloquial varieties. This paper deals specifically with variation in usage of the third-person feminine accusative CL ju and je ‘her’. According to the previous literature, the usage of the CL variant ju is more limited in Bosnian and Serbian than in Croatian standard (cf. Silić & Pranjković 2007; Mrazović & Vukadinović 2009; Ridjanović 2012; Piper & Klajn 2014). To test the range of this variation, we turn not only to traditionally compiled reference corpora with language material that should reflect standard BCS varieties (Santos 1998; Utvić 2011; Čermák & Rosen 2012; Brozović Rončević et al. 2018) but also to {bs,hr,sr}WaC, three massive web corpora (Ljubešić & Klubička 2014) available via a unified, functional interface NoSketchEngine, with morphosyntactic annotation based on the common tagset. We manually annotated 3.916 data points with CL variants ju and je. This study shows how language corpora can give us valuable insights into the range of variation not only in the BCS standard varieties but also in the real language use, i.e., their colloquial varieties through the frequency of forms and patterns which are partially discarded by the BCS normativists. The generalized linear regression model revealed statistically significant differences in the usage of the CL ju between the standard Croatian variety on the one hand, and standard Bosnian and Serbian on the other. It also showed that BCS colloquial varieties differ significantly concerning the distribution of the CL variant ju. Furthermore, our data showed that the distribution of the CL variant ju is significantly different in standard and colloquial varieties of analyzed languages. Finally, based on our generalized linear regression model, we showed that the -(j)u ending of the CL host has a significant impact on the choice between the CL variants ju and je: it decreases the probability of the ju usage.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: