Assessing vulnerability for inhabitants of Dhaka City considering flood-hazard exposure
Autor: | Md. Enamul Huq, Qimin Cheng, Orhan Altan, A. Z. M. Shoeb, Mallik Akram Hossain, Md. Nazirul Islam Sarker, Nayyer Saleem, Akib Javed, Xiaoyi Longg, Ahmed Abdullah Al Dughairi, Md. Masud Parves Rana, Abdullah Al Mamun, Md. Mahabubur Rahman |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2020 |
Předmět: | |
Zdroj: | Geofizika Volume 37 Issue 2 |
ISSN: | 1846-6346 0352-3659 |
Popis: | Globalna opasnost od poplave postupno se povećava. Iako ih je nemoguće izbjeći, gubici i šteta od opasnosti (npr. poplave, cikloni i potresi) mogu se učinkovito smanjiti smanjenjem ranjivosti kućanstava odgovarajućim mjerama. Cilj ove studije je kvantitativno mjerenje ranjivosti kućanstava obzirom na opasnosti od poplave kao alata za njihovo ublažavanje. Također je predložen jedinstveni pristup za kvantificiranje ugroženosti kućanstava obzirom na opasnosti od poplave, a kao primjer predstavljena je primjena u gradu Dhaki sklonom poplavama. Podaci su prikupljeni i sa siromašnih i bogatih područja kako bi bilo pokriveno cijelo urbano područje te kako bi se usporedila razina ugroženosti od poplava. Ukupno 300 kućanstava anketirano je strukturiranim upitnikom na temelju pet čimbenika (ekonomskih, socijalnih, okolišnih, strukturnih i institucionalnih) ugroženosti od poplava. Analitički hijerarhijski postupak (AHP) primijenjen je za mjerenje pojedinačnih rezultata ranjivosti kućanstva korištenjem relativne težine varijabli i pokazatelja uz pravilnu standardizaciju. Analitički rezultati pokazali su da je 63,06% siromašnih kućanstava i 20,02% bogatih kućanstava vrlo osjetljivo na poplave. Uz to, ovaj je rad utvrdio i procijenio čimbenike odgovorne za ranjivost kućanstava u Dhaki. Što se tiče strukturne ranjivosti, rezultati su pokazali da je 82% kućanstava u siromašnim krajevima bilo visoko ranjivo, a 95,3% kućanstava koja nisu iz siromašnih četvrti bilo je umjereno ranjivo. Društveno, 67,3% siromašnih i 78,7% kućanstava koja nisu iz siromašnih naselja bila su umjereno i slabo ranjiva. Većina kućanstava u siromašnoj i nesiromašnoj četvrti (84%, odnosno 59,3%) pokazala je visoku i umjerenu ekonomsku ranjivost. Štoviše, za 69,3% siromašnih i 65,3% nesiromašnih kućanstava institucionalna ranjivost je bila visoka. Od stanovnika siromašnih naselja, 63,3% je bilo izloženo ekološkom riziku, a 78% staništa koja nisu u siromašnim područjima bilo je u kategoriji niske ranjivosti. Uz odgovarajuću prilagodbu ovdje predložen učinkoviti alat za mjerenje ranjivosti koji je ovdje prilagođen specifičnoj lokaciji, primjenjiv je i za mjerenje ranjivosti drugih gradova u svijetu. Na temelju ove studije moglo bi se provesti buduće istraživanje s više čimbenika, varijabli i pokazatelja ljudske ranjivosti na prirodne ili umjetne opasnosti / katastrofe. Budući rad mogao bi pružiti bolju sliku stanja ranjivosti od pojedinačne / višestruke opasnosti / katastrofe. Global flood hazard is gradually increasing. Though it is impossible to avoid them, losses and damage of hazards (e.g., floods, cyclones, and earthquakes) could be efficiently reduced by reducing household vulnerability with appropriate measures. This study aims to quantitatively measure the household vulnerability of flood hazards as a mitigation tool. It also proposed a unique approach to quantify flood-hazard household vulnerability, and shows its application in the flood prone city of Dhaka as an example case. Data were collected from both slum and non-slum areas to cover the entire urban habitat, and to compare their level of flood vulnerability. A total of 300 households were surveyed by structured questionnaire on the basis of five factors (economic, social, environmental, structural, and institutional) of flood vulnerability. The analytical hierarchy process (AHP) was applied to measure individual household vulnerability scores by using the relative weightage of variables and indicators with proper standardisation. Analytical results demonstrated that 63.06% slum and 20.02% non-slum households were highly vulnerable to floods. In addition, this paper determined and assessed responsible factors for household flood vulnerability in Dhaka. For structural vulnerability, results exhibited that 82% of slum households were highly vulnerable, and 95.3% of non-slum households were moderately vulnerable. Socially, 67.3% of slum and 78.7% of non-slum households were moderately and low-vulnerable. The majority of slum and non-slum households (84% and 59.3%, respectively) showed high and moderate vulnerability with respect to economic vulnerability. Moreover, 69.3% of slum and 65.3% of nonslum household institutional vulnerability levels were high. Of slum inhabitants, 63.3% were environmentally at high risk, and 78% of non-slum habitats were in the low-vulnerability category. However, as an effective tool to measure location-specific vulnerability, it is applicable for the measuring vulnerability of other cities in the world with proper customisation. On the basis of this study, future research could be conducted with more factors, variables, and indicators of human vulnerability to natural or artificial hazards/disasters. Future work may provide a better reflection of the vulnerability status of single/multiple hazard(s)/disaster(s). |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |