Changes in the system of oblique cases in Molise Croatian dialect

Autor: Ivica Peša Matracki, Nada Županović Filipin
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2013
Předmět:
Zdroj: Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia : Revue publiée par les Sections romane, italienne et anglaise de la Faculté des Lettres de l’Université de Zagreb
Volume 58
Issue
ISSN: 1849-1421
0039-3339
Popis: The linguistic situation in Molise Croatian dialect is characterised by absolute language contact in which the borrowings from the adstrate and superstrate Romance varieties are so numerous that the Molise Croatian linguistic community is threatened with extinction. From this perspective of language decay we will try to examine the changes of the morphological features of cases and verb phrases modified by indirect objects in an oblique case (genitive, dative and instrumental case). The direct and indirect objects are noun phrases which are a part of a verb phrase, i.e. they are complements required by the thematic structure of the verb. In our discussion we will describe the main changes in the system of inflection of the oblique cases in Molise Croatian (including the role of case markers), and examine their different syntactic and semantic characteristics. Special attention will be paid to the causes of the weakening of the inflection system as well as on those factors which, on the other hand, help maintain the strength of the inflection system which, although with forms and structures which greatly differ from the original ones, continues to function in Molise Croatian dialect.
U radu se donosi opis sustava kosih padeža u moliškohrvatskom dijalektu, kao i pregled morfosintaktičkih i semantičkih promjena kroz koje su kosi padeži prošli pod utjecajem unutarnjih promjena te talijanskoga jezika kao superstrata. Unatoč naporima koji se ulažu u njegovo očuvanje, moliškohrvatski dijalekt danas je pred izumiranjem. Utjecaj talijanskoga jezika daleko je najizraženiji faktor koji utječe na promjene na svim razinama; ponajprije na leksičkoj, ali i na sintaktičkoj, morfološkoj i fonološkoj. Kako bi se što bolje opisale promjene morfosintaktičkih i semantičkih osobina kosih padeža, za potrebe ovoga rada analiziran je korpus moliškohrvatskih tekstova dobiven ekstrahiranjem iz novina, knjiga poezije, antologija i stručne literature te ispitivanjem izvornih govornika. Obuhvaćena su sva tri varijeteta suvremenog moliškohrvatskog, a analiza je uključivala i usporedbu sa standardnim varijetetima talijanskoga i hrvatskoga jezika, kao i štokavsko-ikavskoga dijalekta kojega je moliškohrvatski kontinuum. Teorijski okvir radu daje generativna gramatika, točnije Teorija padeža prema kojoj se svakoj tematskoj ulozi pridružuje apstraktni padež. Kao kriteriji za analizu korpusa odabrani su morfološka obilježenost ili neobilježenost, upotreba prijedloga, semantika i glagolska rekcija padeža. Na temelju analize korpusa zaključuje se da je padežni sustav moliškohrvatskog pod velikim utjecajem talijanskoga znatno pojednostavljen u svim svojiom vidovima. Ipak, ni jedan od tri moliška govora nije izgubio svoje fleksijske nastavke koji izriču neke važne morfosintaktičke i semantičke odnose unutar rečenice. Može se zaključiti da padežni sustav uspješnije odolijeva utjecaju talijanskoga jezika od drugih dijelova gramatike moliškohrvatskoga dijalekta.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: