Promjene u sadržaju benzojeve kiseline u kefiru od kozjeg mlijeka proizvedenom pomoću različitih kefirnih kultura
| Autor: | Şendoğan, Gizem, Akan, Ecem, Yerlikaya, Oktay, Meriç, Şaban, Kınık, Özer |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka Volume 71 Issue 1 |
| ISSN: | 1846-4025 0026-704X |
| Popis: | In this study, the content of hippuric and benzoic acid of goat milk kefir produced with commercial lyophilized kefir cultures and kefir grain was investigated. 9 commercial kefir culture and 1 kefir grain were used in production of goat milk kefir. Based on the obtained results, hippuric acid was not found in kefir samples during the storage period, whereas goat milk samples contained hippuric acid (14.8 mg/kg). Benzoic acid levels of kefir samples ranged from 8.5 to 26.6 mg/kg during the 28-day storage period. The highest Lactobacillus and Lactococcus counts were observed in kefir sample produced with kefir grain while this sample was one of the sample containing the lowest (11.2 mg/kg) benzoic acid levels. In conclusion, the research results showed that starter kefir cultures and microbiota used in kefir production and storage period had a significant effect on the formation of benzoic acid levels (p U ovom je radu ispitivan sadržaj hipurinske i benzojeve kiseline u uzorcima kefira od kozjeg mlijeka proizvedenim pomoću različitih komercijalnih lifoliziranih starter kultura te kefirnih zrnaca. Devet komercijalnih starter kultura i jedna vrsta kefirnog zrna su korišteni za proizvodnju uzoraka kefira. Dobiveni rezultati pokazali su kako hipurinska kiselina nije bila prisutna niti u jednom ispitivanom uzorku tijekom cijelog perioda skladištenja, dok su ju uzorci ishodišnog mlijeka sadržavali (14,8 mg/kg). Sadržaj benzojeve kiseline u uzrocima kefira kretao se od 8,5 to 26,6 mg/kg tijekom 28 dana čuvanja. Najveći broj živih stanica vrsta Lactobacillus i Lactococcus utvrđen je u uzorku kefira proizvedenog pomoću kefirnog zrna, dok je isti taj uzorak sadržavao najniže koncentracije benzojeve kiseline (11,2 mg/kg). Iz svega navedenog može se zaključiti da su kefirne starter kulture i mikrobiota korištena za proizvodnju kefira te duljina čuvanja imali značajan utjecaj (p |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|