Makroskopska građa malog mozga afričkoga divovskog trstičnog štakora (Thryonomys swinderianus - Temminck, 1827) tijekom fetalnog i postnatalnog razvoja

Autor: Chikera S. Ibe, Samuel A. Ojo, Suleiman O. Salami, Joseph O. Ayo, Ekele Ikpegbu
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Veterinarski arhiv
Volume 89
Issue 4
ISSN: 1331-8055
0372-5480
Popis: In Nigeria, the African grasscutter (Thryonomys swinderianus) is bred as a mini-livestock, and research model. This study provides some information on the ontogeny of its cerebellum through gross observations of external cerebellar features from foetuses on foetal days 60 and 90, neonates on postnatal day 3, juveniles on postnatal day 72 and adults on postnatal day 450. On foetal day 60, the cerebellum was a smooth, semi-circular mass, devoid of folia or sulci; cerebellar lobes and vermal lobules were not present. On foetal day 90, the vermis was distinct, but vermal lobules were indistinct. On postnatal day 3, the cerebellar cortex was convoluted with the folia and fissures of grossly distinct lobes. The cerebellar vermis was divided into all the lobules typical of mammalian vermis; while the lingula, central lobule, culmen and declive were on the cerebellar dorsum, the folium, tuber, pyramis, uvula and nodulus were caudally located. The culmen was undivided and the crus rostralis was unpaired. On postnatal day 72, the pre-central fissure was deeper than that observed on postnatal day 3; the culmen was divided into the pars rostralis and pars caudalis; the crus rostralis was bifoliated by a fissural line. On postnatal day 450, the cerebellar fissures were deeper than before; the vermal and hemispheric lobules were better delineated. The bifoliation of the crus rostralis was more evident. The intra-crural fissure was very distinct and referred to as the great horizontal fissure. The results of the present study will add to the data base of rodent neuroanatomy, necessary for teaching and research.
U Nigeriji se afrički divovski trstični štakor (Thryonomys swinderianus) uzgaja kao mini stoka i model za istraživanje. U radu su prikazani podaci o razvoju njegova malog mozga, prikupljeni makroskopskim promatranjem vanjskih obilježja mozga kod fetusa u dobi 60 i 90 dana, novorođenčadi u dobi 3 dana, mladih životinja u dobi od 72 dana i odraslih životinja u dobi od 450 dana. Mali mozak fetusa u dobi od 60 dana bio je glatka, polukružna masa bez vijuga i brazda, na kojoj nisu bili prisutni moždani režnjevi ni vermisni režnjići. U dobi fetusa i u dobi od 90 dana bio je izražen vermis, ali vermisni su režnjići bili nejasni. Treći dan nakon porođaja kora maloga mozga je na vrlo izraženim režnjevima bila isprepletena s vijugama i usjeklinama. Vermis maloga mozga bio je podijeljen na sve režnjeve tipične za vermis sisavaca. Lingula, središnji režanj, kulmen i declive bili su na dorzumu maloga mozga, dok su folium, tuber, pyramis, uvula i nodulus smješteni kaudalno. Kulmen je bio nepodijeljen, a crus rostralis nesparen. 72 dana nakon porođaja predsredišnja usjeklina bila je dublja u odnosu na opažanja 3. dana nakon porođaja. Kulmen je bio podijeljen na pars rostralis i pars caudalis. Crus rostralis je linijom usjekline bio dvovijugav. Mali mozak životinja u dobi od 450 dana imao je dublje usjekline, a vermisni i hemisferični režnjevi bili su bolje razgraničeni. Dvovijugavost crus rostralis bila je još naglašenija. Intrakruralna usjeklina bila je vrlo izražena i prikazana kao velika vodoravna usjeklina. Rezultati ove studije nadopunit će bazu podataka o neuroanatomiji glodavaca koja je potrebna za poučavanja i istraživanja.
Databáze: OpenAIRE