Trostruka diskriminacija žena s invaliditetom na tržištu rada

Autor: Ivana Brstilo, Elizabeta Haničar
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2011
Předmět:
Zdroj: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja
Volume 47
Issue 1
ISSN: 1848-7734
1331-3010
Popis: Žene s invaliditetom su izložene rodnoj i tjelesnoj deprivaciji te predstavljaju višestruko ugroženu populaciju. Stoga, možemo govoriti o dvostrukoj diskriminaciji koja determinira marginaliziran položaj žena s invaliditetom. Međutim, u kontekstu tržišta i rada, žene s invaliditetom se profi liraju kao nepoželjna ili nepreferirana radna snaga zbog čega diskutiramo o terminu trostruke diskriminacije koja proizlazi iz njihovih fizičkih (invaliditet), rodnih (žene) i ekonomskih (žene s invaliditetom na tržištu rada) faktora. U perspektivi patrijarhalnih predrasuda, institucionalne nesenzibilnosti i njihove nedostatne vidljivosti u needuciranoj sferi javnosti, generira se društvena isključenost žena s invaliditetom na tržištu rada. Nezaposlenost žena s invaliditetom je konstanta u svjetskim i lokalnim okvirima zbog čega je na globalnom djelu feminizacija siromaštva. Njihova nemogućnost aktivne društvene participacije je produkt neadekvatnog društvenog sustava s neartikuliranom mrežom suradnje između države, institucija te udruga za potporu i poticaj žena s invaliditetom. Žene s invaliditetom su prisiljene na slabije plaćene, spolno selektirane sektore rada, a tradicionalni seksistički obrasci pri zapošljavanju potvrđuju trostruku marginalizaciju i dugoročno odgađaju perspektivu ujednačenih društvenih šansi i mogućnosti žena i muškaraca, naročito osoba s invaliditetom. Iz tih se razloga nameće potreba za aktivnom politikom koja će kroz fleksibilne programe artikulirati radnu poziciju žena s invaliditetom na tržištu rada jer je progresivna ekonomska integracija nedovoljno iskorištene radne snage žena s invaliditetom od višestruke društvene koristi.
Women with disabilities are exposed to gender and physical deprivation and represent multiple endangered population. Therefore, we can talk about double discrimination which determine marginalized position of women with disabilities. However, in context of the work market, women with disabilities are profiled as undesirable or unpreferred work force and that is why we discuss about the term of triple discrimination that comes from their physical (disability), gender (women) and economic (women with disabilities on labor market) factors. In the perspective of the patriarchal prejudices, institutional non-sensibility and their’s insufficient visibility in non-educated public sphere, social exclusion of woman with the disabilities on labor market is generated. Unemployment of women with disabilities is a constant in world and local frameworks for which feminization of poverty is at global work. Their inability for active social participation is product of inadequate social system with inarticulate network of cooperation between state, institutions and associations for support and encouragement of women with disabilities. Women with disabilities are forced into lower paying, sexually selected sectors of work, and traditional sexist patterns in employment confirms triple marginalization and for a long period postpone perspective of social chances and possibilities of both women and men, especially of persons with disabilities. From those reasons it is imposed the need for active politics which will, through flexible working incentives, articulate the work position of women with disabilities on work market because progressive economic integration of under-exploited work force of women with disabilities is of multiple social benefit.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: