Voting opportunities for persons with disabilities
Autor: | Luka Femec, Lelia Kiš-Glavaš, Valentina Mašić |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2017 |
Předmět: | |
Zdroj: | Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja Volume 53 Issue Supplement |
ISSN: | 1848-7734 1331-3010 |
Popis: | The aim of this article is to analyse the political rights of persons with disabilities and gain an insight into their interest in politics, especially their ambition to be actively involved in political life and to make political decisions, which are important for their specific issues. The Republic of Croatia signed and ratified numerous documents such as the Convention on the Rights for Persons with Disability, which promotes social and political activities, as well as equal and undisputed use of voting rights for every person. According to the Croatian Institute for Public Health, more than one tenth of the Croatian population has a disability, so they could significantly influence the election results. Thus there is a need to investigate voting opportunities for persons with disabilities. This study involved 145 participants with intellectual, physical or visual disability from different cities in Croatia. The research team created a questionnaire containing eight questions with the goal of examining the awareness of persons with disabilities of various difficulties. The questions asked about age, gender, place of residence, knowledge of voting rights, social activities, and adaptation options at polling stations. The data were analysed by quantitative data processing, the χ2 test and the method of correlation. The results indicate the need for more customised information on voting rights for persons with disabilities. There is also a need to adjust and improve voting opportunities for all persons with disabilities regardless of type of impairment, age, gender, or place of residence. Compared with participants with physical or intellectual disabilities, those with visual impairment were more often unable to vote independently and secretly because of inadequate balloting. Cilj ovog rada je analizirati politička prava osoba s invaliditetom i dobiti uvid u njihovu zainteresiranost za politiku, posebice ambiciju za bavljenje politikom i sudjelovanje u donošenju važnih odluka s obzirom na specifičnu problematiku invaliditeta. Republika Hrvatska potpisala je i ratificirala brojne međunarodne dokumente kao što je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, a koje promoviraju socijalna i politička prava te ravnopravno i neupitno sudjelovanje na izborima svakog građanina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, više od jedne desetine građana Republike Hrvatske čine osobe s invaliditetom te bi one stogla mogle značajno utjecati na rezultate glasovanja, što implicira važnost istraživanja mogućnosti glasovanja ovih osoba. Istraživanje je provedeno na 145 ispitanika s intelektualnim teškoćama, tjelesnim invaliditetom i oštećenjem vida iz različitih gradova u Republici Hrvatskoj. Za potrebe istraživanja kreiran je anketni upitnik koji se sastoji od osam pitanja, a koja imaju za cilj ispitati informiranost osoba s različitim vrstama invaliditeta, dobi, spola i prebivališta, o poznavanju biračkog prava, društvenoj aktivnosti i mogućnostima prilagodbe izbornih mjesta. Podaci su obrađeni χ2 testom te su izračunate korelacije mjerenih varijabli. Rezultati ukazuju na potrebu za boljim informiranjem osoba s invaliditetom o njihovim biračkim pravima te za prilagodbom i unapređenjem mogućnosti glasovanja svih osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu teškoće, dob, spol i prebivalište. Izdvojila se skupina sudionika s oštećenjem vida, kojima je zbog neprilagođenosti glasačkog listića, više nego osobama s tjelesnim invaliditetom i intelektualnim teškoćama, onemogućeno samostalno i tajno, a samim time i ravnopravno glasovanje. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |