STRAH OD PROŠLOSTI U VOLJENOJ TONI MORRISON – PERSPEKTIVA NOVOGA HISTORICIZMA
| Autor: | Kuzmanović, Denis |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2022 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Mostariensia : časopis za društvene i humanističke znanosti Volume 26 Issue 2 |
| ISSN: | 2831-0322 1023-8638 |
| Popis: | Morrison’s 1987 novel Beloved is one of the most prominent recent depictions of the still unhealed wound of slavery which is deeply imbedded into the fabric of American society. Through the literary critical theory of New Historicism, this novel, a fictional piece of literature, can be considered a historical document in its own right, in which the author, although dealing with the 19th century Reconstruction period of the antebellum Civil War, presents, both consciously and subconsciously, her own contemporary notions of this period of America’s past. In other words, this novel has inner voices which desire to express a certain political, historical and social stance, both in accordance with the author’s wishes, but also “independently” so, as the author cannot help but be influenced, in various ways, by the contemporary views on this topic. Thus, Beloved becomes a document of its time, namely the 1980s United States, and represents sometimes conflicting voices regarding the factual and fictional past of the slavery period in question, but also of the present in which it was created. Voljena, roman spisateljice Toni Morrison iz 1987. godine, jedan je od najistaknutijih prikaza ropstva, još uvijek nezaliječene rane duboko utaknute u tkivo američkoga društva. Kroz prizmu kritičke književne teorije novoga historicizma ovaj je roman, koji je naravno fikcija, također i svojevrstan povijesni dokument u kojemu autorica, iako se roman bavi razdobljem rekonstrukcije nakon Američkoga građanskog rata, također, svjesno i podsvjesno, prikazuje njezino suvremeno poimanje ovoga razdoblja američke prošlosti. Drugim riječima, ovaj roman ima i svoje nutarnje glasove kojima želi izraziti određene političke, povijesne i društvene stavove u skladu s autoričinim namjerama, ali i neovisno o njima, jer autorica ne može a da ne bude na različite načine pod utjecajem suvremenih pogleda kada je posrijedi ova tema. Tako roman postaje dokument svoga vremena, Sjedinjenih Američkih Država iz 1980-ih godina, te ponekad predstavlja i oprečne glasove kada je riječ o činjeničnoj i fikcionalnoj povijesti ropstva u određenome razdoblju, ali i istih tih ideja u sadašnjosti. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|