POVIJESNI RAZVOJ I MODELI RANIJEG OTPUSTA ZATVORENIKA: ZNAČAJ ZA AKTUALNU HRVATSKU KAZNENOPRAVNU PRAKSU

Autor: Snježana Maloić, Neven Ricijaš, Saša Rajić
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2012
Předmět:
Zdroj: Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju
Volume 20
Issue 2
ISSN: 1848-7963
Popis: Raniji otpust zatvorenika u svojim je začecima bio zamišljen kao nagrada za primjereno ponašanje tijekom izvršavanja dugih kazni zatvora, i primjenjivao se iznimno. Danas se primjenjuje puno češće i u okviru različitih, kasnije razvijenih, modela. U odnosu na autoritet koji može odobriti raniji otpust, kriterije, točku vremena od koje je raniji otpust moguće odobriti, uvjete koji se mogu odrediti, načine supervizije i opoziva, među pojedinim državama postoje neke sličnosti, ali i velike razlike s obzirom na zakonodavstvo i provedbu. Raniji otpust zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora često izaziva mnogobrojne polemike u javnosti, predmet je rasprava i stručnjaka i znanstvenika, ali i interesa političkih struktura, uz česta neslaganja i niz dilema. Dok s jedne strane postoje zahtjevi za ukidanjem mogućnosti ranijeg otpusta, istovremeno uslijed prenapučenosti mnogih zatvorskih sustava, raniji otpust zatvorenika i tzv. „mjere stražnjih vrata“ postaju vrlo važnim instrumentima za smanjenje zatvorske populacije. Te mjere imaju veliku ulogu i u svrhu socijalne reintegracije počinitelja, pri čemu je potrebno voditi računa o pravima i sigurnosti žrtve kaznenog djela, kao i o sigurnosti zajednice. Tri momenta aktualno dovode do većeg interesa domaće penološke javnosti za raniji otpust zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora. To su (1) rastuća prekapacitiranost zatvorskog sustava, (2) uključivanje probacije u nadzor uvjetnog otpusta i (3) nove zakonske odredbe o uvjetnom otpustu koje se počinju primjenjivati 1. siječnja 2013. godine, stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/2011). Cilj ovog rada je pružiti pregled teorijskih postavki i povijesnog razvoja ranijeg otpusta, prikaz i usporedbu različitih modela ranijeg otpuštanja s izdržavanja kazne zatvora u pojedinim državama, uz razmatranje nekih aktualnih poteškoća i dilema. Istovremeno smo analizirali i aktualnu situaciju u Hrvatskoj, pri čemu se iskustva drugih država koriste u svrhu prezentiranja mogućih smjernica za prevladavanje postojeće prekapacitiranosti zatvorskog sustava, daljnjeg razvoja probacijskog sustava i općenito unaprjeđenja ranijeg otpusta zatvorenika.
An early release from prison was at its beginnings designed as a reward for appropriate behavior of offenders during the execution of long-term sentences, and was applied as the exception. It is now used much more frequently and within different models developed through the time. In regards to the authority that may grant an early release, the early release criteria, and the point in time from which it is possible to grant early release, conditions and restrictions which can be imposed and ways of supervision and revocation, we can find some similarities in legislation and implementation between countries, but also many important differences. An early release from prison often leads to various debates in public. It is frequently subject of debate of experts and scientists, and attracts the attention of the political structures, often with a lot of disagreement and a number of dilemmas. On the one hand, there are demands for the abolition of an early release, but simultaneously due to overcapacity of many prison systems, back door strategies become very important instruments in reducing the prison population. These strategies have a major role in the social integration of offenders, whereby it is important to respect rights and safety of the victim and also to protect the community. There is currently increased interest in early release in Croatia, mainly for three reasons. These are (1) the growing overcapacity of prison system, (2) the beginning of probation supervision of early released prisoners, and (3) new legislation on conditional release within the new Criminal Code (Official Gazette, no. 125/2011) which comes into force on 1st of January 2013. The aim of this paper is to provide an overview of theoretical knowledge and historical development of early release, to present and compare different models of early release in different countries, as well as to discuss some of the contemporary difficulties and dilemmas. At the same time, we have also analyzed the current situation in Croatia, in the way that the experiences of other countries were used to present possible recommendations for overcoming the existing overcapacity of Croatian prison system, for further development of the Croatian probation system and for general improvement of the early release in our country.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: