WHEN THE STAGE LIGHTS GO DOWN: ON SILENCED WOMEN'S VOICES, DANCE ETHNOGRAPHY AND ITS RESTITUTION
| Autor: | Iva Niemčić |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2008 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku Volume 45 Issue 1 |
| ISSN: | 1848-865X 0547-2504 |
| Popis: | The author's reflections on her own research into dance events on the islands of Lastovo and Korčula are presented in this paper. Her research has been focused on casting light on female roles and components: the veiled bula [Muslim woman] in the Korčula moreška sword dance and the lijepe maškare [lovely masques] in the Lastovo Carnival happenings. During the process commencing from field research, through its positioning in relation to the existing literature and authoritative narrations on these phenomena, to writing the ethnographic text and returning it to the community to which it refers, numerous dilemmas appeared, along with the need for multiple negotiations. The author pays particular attention to the issue of scholarly accountability and the restitution of scholarly approaches, descriptions and interpretations. U radu se iznosi autoričina refleksija na vlastita istraživanja plesnih zbivanja na otoku Lastovu i Korčuli. Fokus im je bio na osvjetljavaju ženskih uloga i sastavnica: bule u korčulanskoj moreški i lijepih maškara u lastovskom pokladnom zbivanju. U procesu od terenskog istraživanja, preko njegova odnosa prema postojećoj literaturi i autoritativnim naracijama o ovim fenomenima, do pisanja etnografskog teksta i njegova vraćanja zajednici na koju se odnosi, nadaju se mnoge dvojbe i potreba za višestrukim pregovaranjima. Naročitu pozornost autorica posvećuje pitanju znanstvene odgovornosti i restitucije znanstvenih pristupa, opisa i interpretacija. Tragajući za ženskim identitetima i perspektivama te ujedno propitujući i svoj identitet žene istraživačice, autorica je nailazila na brojne prepreke i etička spoticanja oko pitanja kako lokalnoj zajednici predstaviti njima novu, drukčiju žensku perspektivu i time možda narušiti dugogodišnju sliku o njihovu plesnom običaju. Nakon osobnih iskustava terenskih istraživanja plesnih zbivanja i mnogih promišljanja autorica se priklonila znanstvenicima koji smatraju da treba istraživati, pisati i progovarati o svim pojavama i fenomenima koje susrećemo. Smatra da u svojim tekstovima i interpretacijama moramo osloboditi prostor te istaknuti i sporedne aktere zbivanja, a naročito one koje su istraživači prije nas zanemarili, bilo zbog svog nepoznavanja cjelovita zbivanja ili stoga što npr. ženske sudionice nisu ulazile u njihovu sferu zanimanja, a pristup istraživanju dosezao samo do reprezentativnih dijelova običaja. Tako ćemo vjerojatno nakon nekog vremena uspjeti utjecati i na svijest ljudi na terenu, koji su u skladu s dosadašnjim istraživanjima i pod utjecajem autoriteta istraživača i struke (ne ulazeći ovom prigodom u cjelokupni sustav odnosa moći i proizvodnje znanja u društvu) kreirali priču za druge, ali i za sebe, koja u svoj okvir pripušta samo reprezentativne dijelove zbivanja. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|