Strategija prezimljavanja smrekovog pisara Ips typographus L. (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae) u hrvatskim smrekovim šumama na najnižoj nadmorskoj visini

Autor: Luka Kasumović, Ake Lindelöw, Boris Hrašovec
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Šumarski list
Volume 143
Issue 1-2
ISSN: 1846-9140
0373-1332
Popis: Better understanding of overwintering strategy in Ips typographus is crucial in planning of sanitation felling as hot spots recovery measure. Bark and needle litter are present as overwintering niches within the species. At the lowest elevation (500 m a. s. l.) in spruce stands 85 % of beetles overwinter under the bark. Overwintering behavior is elevation adaptable, and portion of beetles which overwinters under the bark of attacked trees increase with decreasing of elevation. The results suggest presence of high plasticity within the species which is well adaptable to changeable habitat and temperature conditions. High in the mountains sanitation felling need to be implemented early in autumn before beetles end the development, while at lower elevations a good result can be achieved with felling early in spring before the start of new generation. During the winter bark peels off the dense attacked tress very often and changes the beetle ratio between niches. This fact needs to be considered in planning of sanitation felling early in spring before fly period of I. typographus.
Pokus je postavljen u ljeto 2014. s ciljem boljeg razumijevanja strategije zimovanja smrekovog pisara, ali djelomično i zbog dopune zaključaka nedavno provedenih istraživanja (Hrašovec i dr., 2011). U kulturi smreke na nadmorskoj visini od 550 m. u mjesecu srpnju oboreno je 5 potpuno zdravih smrekovih stabala koja su okresana i ostavljena u sjeni okolnih stabala. Prva ubušivanja smrekovog pisara primijećena su već nakon tjedan dana. Početkom mjeseca siječnja 2015. godine stabla su izrezana u trupce dužine 4 m radi lakšeg prijevoza do skladišta gdje su u potpunosti analizirana. Svaki trupac podijeljen je u 4 sekcije dužine jedan metar, a na sredini sekcije izmjeren je srednji promjer zbog izračuna površine kore pojedine sekcije i samog trupca, odnosno stabla. Prije otkoravanja obilježeni su i prebrojani izletni otvori gdje je svaki izletni otvor predstavljao jednog odraslog potkornjaka koji je prezimio u tlu. Osim broja potkornjaka utvrđen je i broj prirodnih neprijatelja (Thanasimus (Coleoptera: Cleridae), Medetera (Diptera: Dolichopodidae), predatory gall midges (Diptera: Cecidomyiidae) koji prezimljavaju pod korom napadnutih stabla. Gledajući na razini same vrste kao mjesta prezimljavanja prisutne su dvije ekološke niše – tlo i kora. U smrekovoj kulturi na najnižoj nadmorskoj visini na kojoj smreka raste 85 % potkornjaka prezimljuje pod korom napadnutih stabala, dok na višim nadmorskim visinama postotak značajno opada. Rezultati ukazuju na vjerovatnost prilagodbe prezimljavanja promjenjivim stanišnim uvjetima i temperaturnim prilikama, što ponajprije proizlazi iz plastičnosti same vrste. Visoko u planinama sanitarna sječa treba se provesti krajem ljeta ili rano u jesen kada je većina potkornjaka još uvijek pod korom, dok se na nižim nadmorskim visinama dobri rezultati mogu se postići i sječom u rano proljeće prije leta potkornjaka. Ova mogućnost uvelike pomaže operativi na terenu, budući da često žarišta napada nije moguće sanirati u jesen, dijelom zbog nepristupačnog terena, a dijelom zbog nedostatka ljudi i mehanizacije. Kod primjene ovih rezultata operativa mora biti oprezna jer kora s napadnutih dubećih stabala tijekom zime otpada i mijenja odnos potkornjaka između niša zimovanja što izravno može utjecati na uspjeh planiranih sanacija u proljeće.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: