SAD protiv Rusije: Igre velikih sila na prostoru bivše Jugoslavije

Autor: Rendić, Andrej
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Međunarodne studije
Volume XIX
Issue 1-2
ISSN: 2459-623X
1332-4756
Popis: At the end of the 20th century, the territory of the countries that came into existence with the dissolution of former Yugoslavia became the grounds on which conflict of interest between global superpowers started to take place, particularly that between the USA and Russia. The manner in which the two rivaling giants attempt to secure their interests in the region differs immensely. On the one hand, the USA secured its involvement in the region by establishing itself as a mediator in ending the wars in the 90s (BiH, Kosovo) and this grip got even stronger with the help of the so-called Euro- Atlantic integrations and inclusion of the newly formed Balkan countries into NATO (Slovenia, Croatia, Albania). On the other hand, Putin’s Russia pulls leverage through energetic projects in Serbia, Montenegro and BiH. The most obvious culmination of the Russo-American diplomatic conflict in the region occurred in Montenegro, which escaped the sphere of Russian influence following a series of affairs involving Russian secret agencies, much to the benefit of the USA. After the incident Russia started exert its corruptive influence and set boogey-traps for „Western” initiatives aimed at political stabilization at the region. This spoiling influence (BiH, Kosovo, Macedonia) has as its agenda the strengthening of Russian geopolitical influence in Europe, destabilized through the Ukranian crisis and the annexation of Crimea.
Prostor na kojem se nalaze države nastale raspadom bivše Jugoslavije postao je krajem 20. stoljeća područjem sukoba velikih sila, posebice između SAD-a i Rusije. No, strategije kojima su dvije velike sile nastojale osigurati svoj utjecaj u regiji znatno se razlikuju. Dok su SAD svoj položaj osigurale zahvaljujući važnoj ulozi u okončanju rata u BiH i na Kosovu, te ga učvrstile koristeći euroatlantske integracije što je rezultiralo uključivanjem novonastalih država (Slovenija, Hrvatska, Albanija) u NATO, Rusija je dolaskom Putina na vlast kao svoju polugu utjecaja u regiji počela koristiti projekte u energetici, zauzevši s njima čvrsto uporište u Srbiji, Crnoj Gori te BiH. Eskalacija rusko-američkih tenzija u regiji kulminirala je u Crnoj Gori, čiji je bijeg iz sfere ruskog utjecaja, popraćen nizom špijunskih afera zajamčio veliku diplomatsku pobjedu interesima SAD-a. Nakon ovoga međunarodnog incidenta Rusija je regiju počela doživljavati kao poligon za ostvarivanje svojeg remetilačkog utjecaja, kojim minira „zapadne“ inicijative za stabilizacijom prostora, (BiH, Kosovo i Makedonija) s ciljem osnaživanja ruskog geopolitičkog utjecaja u Europi, poljuljanog ukrajinskom krizom i aneksijom Krima.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: