Skladištenje vodika u podzemnim poroznim geološkim formacijama u funkciji pohrane viška električne energije generiranog putem OIE
| Autor: | Ivan Zelenika, Darko Pavlović, Pavo Rajič, Tomislav Kovačić |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2019 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Nafta i Plin Volume 39. Issue 161.-162. |
| ISSN: | 2718-3114 1330-2434 |
| Popis: | Obnovljivi izvori energije, kao jedan od izvora električne energije, čine sve bitniju komponentu u ukupnom energetskom miksu potrošnje energije u Europskoj Uniji. Iako električna energija iz OIE kao energent predstavlja rješenje problema u smislu generiranja prekomjerne količine stakleničkih plinova, njezino skladištenje u velikim količinama još uvijek predstavlja tehnološki izazov. U članku je razmatrana pretvorba takozvanog viška električne energije generirane obnovljivim izvorima energije elektrolizom vode u kemijsku energiju te njezino podzemno skladištenje ili eventualna trenutna potrošnja. Naime, jedno od mogućih rješenja u funkciji transformacije i dekarbonizacije energetskog sektora je i projekt pretvorbe i skladištenja energije vjetra i sunca, odnosno podzemno skladištenje kemijske energije, vodika. Pri tome se podzemno skladištenje kemijske energije (vodika) poistovjećuje se sa skladištenjem električne energije, uz prednosti i tehničko-tehnološke mogućnosti koje omogućava podzemno skladištenje kemijskog oblika energije. U osnovnom ciklusu dobivanja vodika i njegovog skladištenja, podzemno skladištenje vodika (PSV) unutar geoloških formacija je ključan element kojim se ostvaruje uskladištenje velike količine energije na teoretski neograničen vremenski period. Energiju pohranjenu u tom obliku moguće je primjerice plasirati u plinsku mrežu te koristiti kao gorivo za industrijske plinske turbine i ostale plinske potrošače. U članku je dan osvrt na mogućnosti primjene navedene tehnologije na području Republike Hrvatske korištenjem manjeg tipskog podzemnom skladištu plina (PSP). Prikazan je tehničko-tehnološki proces dobivanja i podzemnog skladištenja vodika: od generiranja električne energije putem obnovljivih izvora ili ostalih industrijskih procesa koji generiraju otpadnu energiju, dobivanje vodika te njegovo komprimiranje, transport i skladištenje u podzemnim geološkim formacijama. Autori će u ovom radu iznijeti i stanje regulative država EU koja je temelj prethodno navedenim aktivnostima, regulatorno stanje u Republici Hrvatskoj te potrebne promjene istog. U tom kontekstu, autori zaključuju da vodik nedvojbeno nudi nenadmašnu svestranost kao nositelja energije, pri čemu će upravo proizvodnja u potrebnim količinama predstavljati veliki izazov, te da u tom kontekstu treba Vodik promatrati dakle kao nositelja energije, (primjerice, u nekim zemljama kao što su Belgija, Nizozemska, Njemačka i Francuske, već su u „pogonu, odnosno koriste se vodikovi plinovodi duljine čak i preko 1000 km) a ne izvor energije pri čemu ostaje pitanje - kako proizvesti dovoljno vodika za vodikovo gospodarstvo? |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|