Speech errors and articulatory gestures: an electropalatographic investigation

Autor: Ana Vidović Zorić, Marko Liker
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2020
Předmět:
Zdroj: Suvremena lingvistika
Volume 46
Issue 90
ISSN: 1847-117X
0586-0296
Popis: Jedan od glavnih zaključaka tradicionalnih istraživanja govornih pogrešaka, koja se temelje na slušnom zamjećivanju pogrešaka u govoru i njihovu transkribiranju, je da je glasnik najmanja jedinica govora zahvaćena pogreškom. Ipak, istraživači takva pristupa nisu u potpunosti odbacili mogućnost da na neke pogreške, npr. zamjene jednog fonema drugim, ne utječu i jedinice manje od segmenta, npr. razlikovna obilježja. Suvremene studije, koje govorne pogreške analiziraju s pomoću nekih od instrumentalnih metoda za istraživanje govora, npr. elektropalatografijom, pokazuju da se govorne pogreške mogu dogoditi i na razini nižoj od jednog glasnika – tj. mogu zahvatiti artikulacijsku gestu. Takve se pogreške manifestiraju kao istodobna produkcija gesti dvaju glasnika – ciljanoga i uljeza. S obzirom da takve pogreške predstavljaju stupnjeviti pomak od jednog segmenta ka drugomu, za razliku od kategorijalnih pogrešaka, nazivaju se gradacijskim pogreškama. Cilj je ovoga rada provjeriti pojavu gradacijskih pogrešaka u izgovoru, koristeći elektropalatografsku metodu. Analiza je obuhvatila dva ciljana suglasnika – /l/ i /r/, koje je izgovorilo deset izvornih govornica hrvatskoga jezika, ponavljajući brzalicu Kralj Karlo i kraljica Klara krali klarinet uobičajenim tempom. Svaka je pojavnica ciljanih suglasnika svrstana u jednu od četiriju kategorija: (1) perceptivno i artikulacijski i ispravan izgovor (P1A1); (2) artikulacijski ispravan, ali perceptivno neispravan izgovor (P0A1); (3) perceptivno ispravan, ali artikulacijski neispravan izgovor (P1A0) i (4) perceptivno i artikulacijski neispravan izgovor (P0A0). Artikulacijska ispravnost određena je tipičnim elektropalatogramom ciljanoga glasnika, a perceptivna ispravnost time zvuči li ciljani glasnik kao tipično ostvarenje toga glasnika u hrvatskome jeziku. Analiza je pokazala prisutnost i gradacijskih i kategorijalnih pogrešaka. Time je ovo istraživanje potvrdilo rezultate nekih drugih instrumentalnih istraživanja, koje pokazuju kako tradicionalna metoda koja se temelji isključivo na slušanju i zapisivanju pogrešaka nije dovoljna da zamijeti sva odstupanja od govornoga plana. Ono također ukazuje na potrebu revidiranja postojećih modela fonološkog kodiranja u proizvodnji govora, uzimajući u obzir gradacijske pogreške.
One of the major findings of traditional investigations of speech errors is that a single segment is the smallest unit affected by speech errors, although the possibility that units smaller than the segment could play a role in explaining speech errors was not entirely rejected. A number of relatively recent studies using instrumental kinematic techniques for speech analysis bring evidence that errors often occur at subsegmental units of speech production, i.e. at the level of articulatory gestures. Such errors occur due to the coproduction of articulatory gestures, whereby the gestures from both the target consonant and the competing speech sound overlap. As they represent the gradient shift from one segment to another, they are often called gradient errors. Such processes are almost impossible to capture without the use of instrumental kinematic techniques, such as electropalatography (EPG). Th ere are no instrumental kinematic studies of speech errors in Croatian speech. Th us, the aim of this paper is to use EPG to investigate speech errors produced in one Croatian tongue twister. The analysis was focused on /r/ and /l/ targets produced by 10 native female speakers of Croatian, while producing the tongue twister which facilitated speech errors in these two sounds. Each token of the target consonant was classifi ed in one of the four categories: (1) perceptually and articulatorily correct production (P1A1); (2) articulatorily correct but perceptually incorrect production (P0A1); (3) perceptually correct but articulatorily incorrect production (P1A0) and (4) perceptually and articulatorily incorrect production (P0A0). Th e classifi cation was made by the authors via auditory analysis and visual inspection of spectrograms and electropalatograms prior to the quantitative kinematic analysis. Subsequent analyses showed evidence of gradient errors, which would not be detected without the use of instrumental kinematic techniques. Th is investigation supports the claim that traditional method of collecting speech errors by perceptual analysis only is not sensitive enough to detect the subtleties of erroneous productions and speech motor control.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: